On je u razgovoru za Portal Analitika naglasio da je nacionalna avio-kompanija, koja je prošlu godinu zaključila sa gubitkom od 11,5 miliona, čiji nagomilani dug iznosi 71,9 miliona i koja samo za poreze duguje više od 15 miliona eura, ne tako davno bila veoma bitna za Crnu Goru i crnogorski turizam.
-Kad nam je turistička ponuda bila i po kvalitetu i po kvantitetu neinteresantna za velike turoperatore i avioprevoznike, Montenegro Airines je otvarao tržišta uz značajna ulaganja, da bi kasnije došli "veći igrači" sa većim i rentabilnijim avionima i "pokupili kajmak"- naveo je Ivančević.
Ističući da su hotelijeri morali da snize već ugovorene cijene smještaja zbog građevinskih radova, Ivančević je ocijenio da je fenomen "zidanja obale" sve manje izražen "zato što je ostalo malo toga da se zazida i izbetonira".
-Očekujemo sljedeću fazu, koja će biti vjerovatno zidanje sojenica i pravljenje vještačkih ostrva. Umjesto“ Crna Gora ko Monako“, biće “Crna Gora ko Dubai“, ali bez hotela - rekao je Ivančević.
ANALITIKA: Kakva su Vaša očekivanja od ljetnje turističke sezone? Da li se, zbog zaoštravanja političkih odnosa sa Rusijom, može očekivati promjena u nacionalnoj strukturi gostiju u odnosu na prethodne sezone?
Nezavisno od političkih odnosa mi bi željeli da promjenimo postojeću strukturu gostiju i po zemljama iz kojih dolaze i po platežnoj moći. Tu u zadnje vrijeme ima manjih pomaka, ali nam za željene rezultate treba povećanje broja kvalitetnih hotelskih kapaciteta, bolja avio dostupnost i bolja putna i komunalna infrastruktura.
ANALITIKA: Da li je priprema turističke sezone bila na zadovoljavajućem nivou?
IVANČEVIĆ: Nije, kao uglavnom nijedna do sada jer izgleda turistički radnici, država i lokalna samouprava ne govore istim jezikom. Da govorimo, do sada bi uspjeli da se dogovorimo bar o tome kad počinje i kad završava turistička sezona. Za nas počinje sa prvim gostima i završava se se kad zadnji odu. Za državu i opštine, čast izuzecima ako ih ima, počinje kad oni završe u nevrijeme započete poslove, a prestaje kada oni počnu sa radovima. Turisti su tu kao dobrodošla publika, pod uslovom da se ne bune i da se dive našim građevinskim poduhvatima.
ANALITIKA: Koliko su učestali građevinski radovi uticali na imidž Crne Gore kao turističke destinacije i da li imate utisak da obim građevinskih radova uoči ili tokom sezone postaje sve veći što više turistički poslenici mole da se poštuju zakonom definisani termini zabrane radova?
IVANČEVIĆ: Značajno utiču, i to negativno. I ne samo što značajno umanjuju kvalitet ponude već direktno utiču na cijene, a samim tim i na profit svih direktnih aktera u turizmu. Ove godine smo morali da smanjimo prethodno ugovorene cijene zbog gradilišta u neposrednoj blizini hotela da bi izbjegli plaćanje odšteta, koje su ponekad veće od cijene aranžmana koja se odnosi na smještaj u hotelu.
ANALITIKA: Šta mislite o najavljenom davanju u dugoročni zakup Aerodroma Crne Gore sa obavezom investiranja u infrastrukturu tivatskog aerodroma?
IVANČEVIĆ: Aerodromi su recepcije našeg turizma. U ovom trenutku oni ni po kapacitetima ni po kvalitetu, posebno Tivat, ne odgovaraju potrebama kvalitetne turističke destinacije. Ako imamo u vidu budući razvoj onda je "minut do dvanaest" da se tu nešto učini.
Najbolje bi bilo da to, ako može, učini država jer se sjećamo u kakvom su stanju aerodromi bili dok su bili u vlasništvu JAT-a. No, ako to nijesmo u mogućnosti, onda moramo naći pravog partnera i maksimalno zaštititi naše interese. Iskustva drugih u okruženju pokazuju da i državno vlasništvo i koncesije mogu da daju i dobre i loše rezultate.
ANALITIKA: Da li imate razumijevanja za kontroverznu odluku Vlade da se nacionalnoj avio kompaniji Montenegro Airlines uplati dva miliona eura novca poreskih obveznika, iako ta kompanija ne može biti korisnik državne pomoći?

Ne ulazeći u to da li je i koliko Montenegro Airlines racionalno poslovao lično smatram da njegov dosadašnji doprinos našoj državi i turizmu premašuje njegove gubitke, i to se mora respektovati. Treba naći načina u okviru zakonskih mogućnosti da se Montenegro Airlinesu omogući opstanak na tržištu, bar do onog trenutka kad naši turistički kapaciteti budu na tom nivou da predstavljaju značajan procenat u programima velikih touroperatora
ANALITIKA: Da li se, uz najavljeni pojačani rad nadležnih inspekcija, problem sive ekonomije u turizmu može makar djelimično neutralisati?
IVANČEVIĆ: Nema te inspekcije koja može da se izbori sa sivom ekonomijom ako ne postoji jasna i nepristrasna politička volja države. Ja takvu volju za sada ne vidim.
Siva ekonomija je potkradanje, da ne kažem pljačka države i indirektno svih njenih građana. Svako ko to čini mora biti kažnjen bez obzira za koga glasa on i njegova familija i ko mu je stric ili ujak. Teza da se sivom ekonomijom bave socijalni slučajevi je priča za malu đecu. To ne vidi samo onaj ko neće da vidi.
ANALITIKA: Da li je na primorju i dalje izražen fenomen koji nazivate zidanjem obale?
IVANČEVIĆ: Ovaj fenomen je sve manje izražen zato što je ostalo malo toga da se zazida i izbetonira. Očekujemo sljedeću fazu koja će biti vjerovatno zidanje sojenica i pravljenje vještačkih ostrva. Umjesto“ Crna Gora ko Monako“ biće “Crna Gora ko Dubai“, ali bez hotela.
Siniša GORANOVIĆ