„Ovaj Zakon doprinijeće uklanjanju i drugih prepreka, kao što su nekvalitetno korišćenje postojeće fizičke infrastrukture mrežnih operatora i nepostojanje jedinstvene baze podataka o postojećoj fizičkoj infrastrukturi, a uticaće i na smanjenje dupliranja građevinskih radova i uticaja na okolinu, kao i povećanje konkurentnosti i kvaliteta usluga na tržištu elektronskih komunikacija. Sve to će, u krajnjem, donijeti određene benefite za privredu i građane“, kazala je Generalna direktorica za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar Ratka Strugar.
Ona je kazala da je cilj donošenja ovog Zakona smanjenje troškova, olakšavanje i podsticanje izgradnje elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina za potencijalne investitore. Njegovo donošenje i implementacija pomenute Direktive doprinijeće u pregovaračkom procesu u poglavlju 10 – Informatičko društvo i mediji, koje je otvoreno 2014. godine.
„Crna Gora je, nadamo se, pred zatvaranjem Poglavlja 10, zbog čega nam je specijalistička i partnerska pomoć Evropske komisije i Svjetske banke od izuzetne koristi“, kazala je Strugar.
U skladu sa predloženim rješenjima, kako je kazala Strugar, nadležni organ za rješavanje sporova biće Agencija za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, inspekcijski nadzor vršiće inspektor za elektronske komunikacije i enegetski inspektor, dok će nadziranje primjene Zakona pratiti Ministarstvo ekonomije.
Predstavnica Svjetske banke Natalija Gelvanovska kazala je da je Crna Gora primjer najbolje prakse kada je prenošenje EU Direktive o smanjenju troškova za širokopojasni pristup internetu u pitanju.
„Posebno pozdravljamo koordinirani razvoj zakonodavstva koji utiče na širokopojasnu izgradnju, kao i činjenicu da je čitav zakonodavni proces transparentan i sveobuhvatan“, kazala je Gelvanovska.
Predstavnica Direktorata Evropske komisije za susjedstvo i pregovore o proširenju Mirna Medika kazala je da se Direktiva bazira na četiri glavna stuba, i to: bolje korišćenje postojeće fizičke infrastrukture; koordinacija građevinskih radova; brže, jednostavnije i transparentije izdavanje dozvola; opremljenost objekata za pristup brzom širokopojasnom internetu.
„Direktiva podržava ciljeve EU u smislu širokopojasnih mreža, odnosno da do 2020. godine svi građani EU imaju pristup brzini od 30 Mb/s, a više od 50% domaćinstava brzini od preko 100 Mb/s. Upravo Direktiva pomaže da se ovi ciljevi EU dostignu“, kazala je Medika.
U današnjoj diskusiji učestvovali su i predstavnici energetskih subjekata u Crnoj Gori, kao i predstavnici operatora elektronskih komunikacionih mreža, koji su podržali partnerski pristup Ministartsva i transparentnost u procesu kreiranja Zakona.
Prenošenjem Direktive EU u Zakon o mjerama za smanjenje troškova postavljanja elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina crnogorsko zakonodavstvo se usklađuje sa zakonodavstvom Evropske unije, a otklanjanje postojećih prepreka u postavljanju elektronskih komunikacionih mreža velikih brzina najviše će se ticati operatora javnih elektronskih komunikacionih mreža, kao i pravnih ili fizičkih lica koja daju na korišćenje fizičku infrastrukturu.
