Crkva sv. Tome, Kuti, izgrađena je u XI vijeku.
Sakralni kompleks sa Njegoševom školom, Topla, crkva sv. Spasa je građena od 1709 do 1713., a crkva sv.Đorđa krajem XVII vijeka.
Manastirski kompleks na ostrvu Žanjice, poluostrvo Luštica, po predanju iz XV vijeka.
Crkva sv. Petke, Mrkovi, poluostrvo Luštica, građena oko 1600. godine.
Crkva sv. Andrije, Kuti, po predanju iz XV i kraja XVIII vijeka.
Crkva sv. Neđelje, Mojdež, nastala je u XVI vijeku.
Samostanski kompleks sv. Antuna nastao je 1687. godine.
Crkva sv. Đorđa, Kuti, potiče iz XV vijeka.
Crkva sv. Ane, Savinska Dubrava, sagrađena je 1604. godine.
Crkva sv. Petra, Bijela, prvobitno benediktinski manastir iz IX vijeka.
Crkva sv. Gospođe, Ubli, nastala oko 1690. godine.
U kulturnu baštinu ovog grada svakako treba ubrojiti i Stari grad iz XIV vijeka sa svojim tvrđavama i urbanom cjelinom.
Za Herceg Novi se može reći i da je grad tvrđava, jer su upravo fortifikaciona zdanja svojevrsni svjedoci minulih vjekova, i preko njih se, na svojevrstan način, može iščitavati burna prošlost grada.
ŠPANJOLA
Po preuzimanju vlasti od strane Turaka, Španci su za vrijeme svoje jednogodišnje vladavine obnavljali gradske tvrđave, te je tako obnovljena i tvrđava Španjola, kako je Novljani nazivaju, iako u pisanim tragovima (kartama i gravirima), stoji naziv „Gornji grad“. Izgled sadašnje tvrđave vezan je za period druge vladavine Turaka (od 1548. godine), kada su Turci porušili manju tvrđavu i izgradili novu. O tome svjedoči i arapski natpis nad ulazom u tvrđavu. Tvrđava se nalazi na brežuljku Bajer, na sjeverozapadnoj strani grada i sa nje se pruža pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv.
FORTE MARE
Podignuta je na kamenoj hridi nad samim morem i dominira okolinom. Tvrđava je vremenom mijenjala svoj izgled, jer su na njoj, u različitim periodima, vršene obimne nadgradnje i prigradnje.
Današnja matrica fortifikacije se formira u periodu turske vladavine. Venecijanska uprava je djelimično popravila i konsolidovala fortifikaciju, ali je ona izgubila odbrambeni značaj upotebom Gornjeg grada (Španjola).
Tvrđava Forte mare je 1952. godine adaptirana u ljetnji bioskop, kasnije i u diskoteku. Inače, tvrđava je građena na čvrstim stijenama, nad samim šetalištem, a u zidinama postoje vrata - prolaz od morske obale do vrha tvrđave.
Sa gornje strane tvrđave nalaze se "Morska vrata " (Porta di mare), sa sačuvanim elementima utvrđenja iz bosanskog perioda.
CITADELA
Jedan od najznačajnijih fortifikacionih punktova bila je bastion Citadela, tzv. Mezaluna. Citadela je najverovatnije nastala na mnogo starijim ostacima bedema južnog sektora. Stradala je u 17. vijeku u razornom zemljotresu i u bitkama Mlečana sa Turcima. Mlečani su u to vrijeme osvojili grad i obnovili ga, kao i Citadelu koja je u vrijeme njihove 110 godina duge vladavine i uvećana.
Tvrđava je skoro potpuno srušena za vrijeme zemljotresa 1979. godine, i danas, više u moru nego na kopnu, postoje samo ostaci zidina.
KANLI KULA
Tvrđava Kanli Kula nastala je za vrijeme turske vladavine u 16. vijeku. Prilikom opsade venecijanske flote došlo je do eksplozije magazina baruta u sjevernom dijelu i tom prilikom je urušen sjeverni bedem izmedju istočne i zapadne kule. Venecijanska uprava je konsolidovala tvrđavu, ali je ona izgubila odbrambeni značaj upotebom Gornjeg grada(Španjola), koja dobija kaja postaje važan punkt odbrane.U donjem dijelu, sa zapadne strane, tvrđava je imala cisternu koja je kasnije služila kao zatvor. Kula je sanirana poslije zemljotresa, i danas je to jedna od najljepših ljetnjih pozornica ne samo na crnogorskom primorju, već i na cjelom Jadranu. Ljetna pozornica prima preko 1500 gledalaca, i danas se na njoj održavaju kulturno umjetničke manifestacije. Tvrđava je neposredno vezana uz Gornji grad.
SAT KULA
Sahat kula je arhitektonski značajna po slojevitosti gradnje, od njenog nastanka u formi gradske kapije, pa sve do dogradnje osmougaone kule sa gradskim satom 1856. godine za vrijeme austrougarske vladavine. Na natpisu iznad kapije stoji da je kula podignuta po naredbi sultana Mehmeda 1667. god. pa se vjeruje da je to urađeno po njegovom nalogu).
Za vrijeme turske vlasti ovo su bila glavna gradska vrata. Sahat kula-Tora, kako su je Mlečani nazvali, od doba Mletačke Republike do danas predstavlja heraldički znak Herceg-Novog.
Stari gradski sat na ovoj kuli je tek 1995. godine zamijenjen novim – električnim.
MAMULA
Tvđava Mamula, udaljena je od Herceg Novog, 3,4 nautičke milje, kružnog je oblika i prečnika oko 200 m. Ulaz sa pristaništem i minijaturnom plažom, nalazi se sa sjeverne strane, dok je sa preostalih strana svijeta, njena obala strma, nepristupačna, a more duboko. Ona, po svom arhitektonskom rješenju, predstavlja najljepšu tvrđavu na Jadranu. Za vrijeme mletačke vladavine, ostrvo Lastavica, nosilo je naziv Rondina. Sredinom 19. vijeka, austrijski general i namjesnik Dalmacije, baron Lazar Mamula, poznat i kao vjenčani kum crnogorskog knjaza Danila Petrovića, na njemu je podigao tvrđavu, koja od tada nosi njegovo ime. Mamula, je tokom oba Svjetska rata služila kao kazamat. Samo tokom Drugog svjetskog rata, kroz nju je zarobljeništvo prošlo oko 1.500 rodoljuba, zbog čega ona nosi naziv i "ostrvo smrti". O njihovom stradnju, osim potresnog natpisa, rađenog u mermeru, i postavljenog na ulazu u tvrđavu, svjedoči i film iz 1959. godine, "Kampo Mamula", reditelja Velimira Stojanovića.
Interesantno je da tvrđava nikad nije poslužila svojoj namjeni i da sa nje nije ispaljen nijedan topovski hitac. Izgrađena je od fino tesanih kamenih kvadera, postavljene u pravilne horizontalne redove, a oblik tvrđave prati konfiguraciju ostrva.U centru tvrđave postavljeno je prstenasto utvrđenje sa nizom zasvedenih prostorija i otvorima za topove na spoljašnjem zidu.Sjeverozapadni dio prstenastog utvrđenja presjeca visoka kružna kula sa dvije etaže. Otvoreno kružno dvorište u centru kule ima cistjernu za vodu.
U tvrđavu se i danas ulazi preko pokretnog mosta koji premošćava relativno širok rov. Ovu tvrđavu predstavljaju kao najveću i najbolje očuvanu austrougarsku fortificaciju na Jadranu zbog njene monumentalnosti, izrazite preciznosti gradnje i savršene funkcionalnosti.
ARZA
Tvrđava - kula Arza, istočno od Mamule, na samom kraju jugozapadnog dijela poluostrva Luštice, počiva na temeljima jedne antičke tvrđave iz koje su sačuvani pojedini fragmenti većih amfora i posuda. U trouglu: tvrđava na rtu Oštro na poluostrvu Prevlaka (koje leži sa zapadne strane ulaza u Boku Kotorsku, a pripada Hrvatskoj) - Tvrđava Mamula (Lastavica) - tvrđava Arza, ulaz u Boku strategijski je bio potpuno zatvoren. Danas ova utvrđenja čekaju adaptaciju i novu turističku valorizaciju.
CRKVE
KOMPLEKS MANASTIRA SAVINA
Manastir se nalazi 2 km istočno od Herceg Novog, u jedinstvenom ambijentu mediteranske vegetacije. Jedan je od najljepših primjera arhitekture baroka na Jadranu. Sastoji se od tri crkve: dvije posvećene Uspenju Bogorodice, smještene u centru ograđenog dvorišta, manastirskog konaka sa riznicom na sjevernoj strani dvorišta, i Crkve Svetog Save, izdvojene na obližnjem brežuljku.
Nad vratima Male crkve Uspenja Bogorodice, sa unutrašnje strane, je fresko-natpis iz 1831. godine na kome se kao godina nastanka ove crkve pominje 1030. godina, ali se po stilskim karakteristikama smatra vjerovatnijim da crkva potiče iz vremena Kosača. Na unutrašnjim zidovima otkriveno je nekoliko slojeva fresko-slikarstva, a najstariji je pronađen ispod sloja fresaka iz 1565. godine. Smatra se da je nastao sredinom XV vijeka i ima stilske karakteristike slikarstva Lovra Dobričevića.
Najmlađi živopis je iz 1831. godine. Ikonostas je sastavljen iz više dijelova iz raznih epoha. Carske dveri, zvane "tvrdoške" i veliko Raspeće iznad njih izradio je 1703. godine Dimitrije Daskal, a hramsku ikonu Uspenja Bogorodice njegov sin Rafailo.
Veliku crkvu Uspenja Bogorodice gradio je od 1777. do 1799. godine korčulanski majstor Nikola Foretić. U arhitektonskom smislu, crkva je mješavina stilova od vizantijskog preko romano-grčkog do baroknog i predstavlja pravi primjer uspješnog spoja istočne i zapadne kulture, koje su se na ovom području vjekovima stapale u izuzetna umjetnička djela.
Ikonostas u crkvi, koji je izradio bjelopoljski ikonopisac, pop Simeon Lazović, uz pomoć svoga sina Aleksija, 1795. godine, takođe predstavlja uspješan spoj tradicionalne ikonografije i novih baroknih formi.
Crkva Svetog Save je po nekim izvorima nastala u XV, a po nekim u XIII vijeku.
Manastirski konak sagrađen je 1937. godine, umjesto ranije srušenog, a uz konak je smješten manastirski muzej s Riznicom, u kojoj se nalaze izuzetno vrijedni eksponati.
CRKVA SVETOG ARHANĐELA MIHAILA
Nalazi se na gornjem trgu Starog grada, popularnoj Belavisti, sada Trgu Herceg Stefana. Crkvu su počeli graditi 1883. godine. Više arhitekata radilo je na podizanju crkve, a projekat po kome je konačno izvedena napravio je 1905. godine arh. Milan Karlovac.
Crkva je sagrađena od fino klesanih kvadera korčulanskog kamena, a gradnja je dovršena i crkva je osvještana 1911. godine. Svojom opštom prostornom koncepcijom vizantisjkog stila, ukrasnim elementima romano-gotičke i islamske reminiscencije, ova građevina eklektičkog duha predstavlja izuzetno uspješan i maštoviti spoj stilova i jedna je od ljepših crkava na ovom području.
Ikonostas od bijelog, italijanskog mermera, izradio je majstor Bilinić iz Splita, a ikone je izradio češki slikar Franjo Cigler.
CRKVA SVETOG JERONIMA
Nalazi se u Starom gradu, na donjem trgu, Trgu Mića Pavlovića. Sagrađena je 1856. godine. Na mjestu na kome se nalazi ova crkva, ranije je, u 17. vijeku, bila podignuta katolička parohijska crkva, posvećena Svetom Jeronimu, zaštitniku grada. Ta crkva je srušena u 19. vijeku i na istom mjestu je podignuta danas postojeća, mnogo prostranija i veća.
U postojećoj crkvi se nalaze djela jednog od najvećih baroknih slikara Peraštanina Tripa Kokolje.
CRKVA SVETOG LEOPOLDA MANDICA
Po oslobođenju grada od Turaka, Mlečani su 1688. godine izradili samostan i uz njega malu crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji. Kasnije je crkva bila posvećena Svetom Franji, a u novije vrijeme, tačnije od 1976. godine posvećena je Svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću, rođenom u Herceg Novom, koji je od Pape Ivana Pavla Drugog proglašen svecem 1983. godine.
Nalazi se pored Crkve Svetog Jeronima, nešto niže prema moru, sagrađena je po naredbi Jeronima Kornera godinu dana nakon zauzimanja grada od strane Mlečana.
CRKVA SVETE ANE
Nalazi se na malom brežuljku, u Savinskoj Dubravi. Predanje kaže da je na tom mjestu bila pravoslavna crkva Svete Petke, koju su porušili Turci. Novu crkvu Svete Ane podigli su Španci, odnosno plemić Don Ferantea Gonzage 1538. godine, kada je bio zapovjednik Herceg Novog. Budući da je ostao da živi u Herceg Novom i nakon pada grada pod tursku vlast, kada je umro 1550. godine, pokopan je u grobnici Svete Ane, i on i njegova porodica.
Bila je četiri puta rušena i obnavljana. Na istom mjestu, 1985. godine, izgrađena je nova crkva, koja pripada parohijalnoj Crkvi Svetog Jeronima.
CRKVA SVETOG ĐORĐA
Nalazi se na Toploj, sagrađena je odmah nakon zauzimanja grada od strane Mlečana, a restaurirana 1848. godine. U crkvi se nalazi izuzetno vrijedna italo-kritska kružna ikona Svetog Petra i Pavla iz 16. vijeka.
CRKVA SVETOG SPASA
Izgradnja ove crkve je započela 1709. godine, pored crkve Svetog Đorđa, a završena je 1713. godine. Svoj današnji izgled je dobila 1864. godine, kada je renovirana gotovo od temelja.
U unutrašnjosti crkve nalaze se izuzetno vrijedni predmeti, koje su poznati ljudi toga doba poklonili ovoj crkvi. Iznad ove i crkve Svetog Đorđa nalazi se parohijalno groblje, a uz groblje ćelija (sa spomen pločom) u kojoj je Josip Tropović učio Petra Petrovića Njegoša.
Crkva se nalazi na Toploj.
CRKVA SVETOG ANTUNA
Nalazi se u zapadnom podgrađu grada, u sklopu samostana podignutog prilozima građana, 1687. godine, za vrijeme kratkotrajne vladavine Španaca. Inače, sama crkva potiče iz 1710. godine, a posvećena je čudotvorcu Svetom Antunu Padovanskom. Samostan je današnji izgled dobio 1790. godine.
KUĆA MIROSLAVA ŠTUMBERGERA
Pomorski kapetan Miroslav Štumberger je 1955. godine otvorio zanimljiv muzej u svojoj kući.
Štumbergerov dom imao je zbirku vrijednosti koju ima mali broj muzeja u Crnoj Gori: dvije ikone iz poznate bokeljske ikonopisačke porodice Rafailović-Dimitrijević, makete brodova, amfore, djelove namještaja i posuđa, vrata podmornice “Nebojša” čije je kapetan bio.
U vrijednoj ostavštini je bilo preko 700 naslova među kojima i desetak neprocjenjive vrijednosti. U njegovoj biblioteci bila je Enciklopedija Britanika iz 1788. godine, Familijarna engleska Biblija iz 1548, Napoleonov Kodeks iz 1806, Astronomija i osnovi geometrije iz 1604. godine i još mnoge.
Anketni odbor koji je formirala SO Herceg Novi prije deset godina je, nakon dvogodišnjeg rada, utvrdio je da se “zadužbinom Miroslava Štumbergera u posljednjih 15 godina nesavjesno gazdovalo, da je objekat zapušten, ruiniran i više puta pokraden tako da sa aspekta muzejskih vrijednosti skoro da i ne postoji. Kompletna informacija o nađenom stanju je tom prilikom dostavljena državnom tužiocu na ocjenu. Tada je popisano 500 eksponata, ali među njima nisu najvrednije knjige, kao što je Enciklopedija Britanika. Iako je policija sprovela istragu umjetnički, ali materijalno najvrednije eksponati nisu nikada pronađeni.
Miroslav Štumberger je rođen 02. 7. 1892. u Sloveniji u Brežicama.Vojno-pomorsku akademiju je završio u Puli i službu nastavio kao pomorski oficir u vojsci Kraljevine Jugoslavije.
Bio je prvi komandat podmornice “Nebojša”. Kao kapetan bojnog broda i komandant južnog Vojno-pomorskog sektora sa sjedištem u Kumboru, Miroslav Štumberger je 1937. godine u 45. godini života penzionisan.
Bio je poznati pronalazač i modelar.
CRKVA RIZE BOGORODICE u BIJELOJ
Crkva je podignuta 1824.godine, o čemu svjedoči natpis iznad glavnog portala, a zvonik je podignut 1836.godine. Inače, nastanak crkve vezuje se za 12 vijek, o čemu svjedoči starija apisida, kao i temelji crkve koji se nalaze u podu novopodignute.
TovRize Bogorodice je jednobrodna kupolna građevina, zasvođena poluobličastim svodom. Iznad ulaza na zapadnoj strani uzdiže se veliki zvonik sa tri zvona, a na sredini zvonika nalazi se kamena rozeta. Karakteristično je što crkve ima dvije apside, stariju, koja je manja i omalterisana, kao i noviju veća kamenu apsidu. Cjelokupna crkva je zidana kamenom u pravilnim redovima.
U crkvi se nalazi bogato dekorisani ikonostas, s kraja 19 vijeka i rad je ikonopisačke radionice Aspioti.
Kompleks se nalazi na dva nivoa, vrlo je živopisan, na gornjem je crkva Svetih Vračeva sa starim grobljem, a na nižem je crkva Rize Bogorodice sa portom i starom školom.
Na teritoriji Herceg Novog nalaze se 126 nepokretna kulturna dobra.
1. Crkva Rize Bogorodice; Bijela
2. Crkva sv. Andrije; Kuti, Ožegovići
3. Crkva sv. Andrije; Zabrđe, Luštica
4. Crkva sv. Ane; Savina
5. Crkva sv. Arhanđela Mihaila; Klinci, Luštica
6. Crkva sv. Đorđa i gomila kraj nje; Kuti
7. Crkva sv. Đorđa; Radovanići, Luštica
8. Crkva sv. Gospođe i staro groblje; Velje brdo, Bijela
9. Crkva sv. Gospođe; Kuti
10. Crkva sv. Gospođe; Ubli
11. Crkva sv. Ilije; Ilijina kita
12. Crkva sv. Ilije; Kuti, Presjeka
13. Crkva sv. Ilije; Mokrine
14. Crkva sv. Ivana; Đenovići
15. Crkva sv. Jovana; Kalimož, Bijelske Kruševice
16. Crkva sv. Jovana; Kuti
17. Crkva sv. Jovana; Lučići, Sutorina (Rajevići)
18. Crkva sv. Krsta; Mokrine
19. Crkva sv. Neđelje; Jošica, Kamenari
20. Crkva sv. Neđelje; Mojdež
21. Crkva sv. Nikole; Baošići
22. Crkva sv. Nikole; Đurići, Kamenari
23. Crkva sv. Nikole; Podi
24. Crkva sv. Petra sa gomilama; Brguli, Luštica
25. Crkva sv. Petra; Mrkovi, Luštica
26. Crkva sv. Spasa; Topla
27. Crkva sv. Srđa i Vakha; Podi
28. Crkva sv. Stefana; Đenovići
29. Crkva sv. Stefana; Sušćepan
30. Crkva sv. Tome; Kuti, Kočetani
31. Crkva sv. Tripuna; Klinci, Luštica
32. Crkva sv. Trojice; Kuti
33. Crkva sv. Vavedenja; Žanjice, Luštica
34. Gomila; Babunci, Luštica
35. Gradište, podzemna građevina; Sušćepan
36. Hasanov grob; Mokrine
37. Hotel ‘Boka’
38. Kanli kula (Krvava kula)
39. Karača cistjerna
40. Klanac ‘Tajni vrh’; Kameno
41. Kompleks stare urbane cjeline oko crkve sv. Antuna (Kompleks stare urbane cjeline Herceg Novog)
42. Kuća i park Olge Komnenović
43. Kuća Miroslava Štumberga; Baošići
44. Manastir ‘Podplanine’ ruševine; Mojdež
45. Manastir Lučići; Sušćepan
46. Manastir Savina sa tri crkveherceg-novi_m-savina
47. Manastirska česma; Savina
48. Mogile; Igalo
49. Mogile; Klinci, Bijela
50. Mogile; Mojdež
51. Mogile; Nedajno
52. Mogile; Žljebi
53. Oltar (crkve sv. Petra) u dvorištu crkve sv. Tome; Kameno
54. Ostaci manastira sv. Petra; Bijela
55. Ploča sa natpisom na crkvi; Mojdež
56. Praistorijsko groblje; Kalimož
57. Razvaline dvora Osman kapetana; Bijela
58. Razvaline turske tvrđave; Igalo
59. Ruševine episkopske rezidencije Ljubibratića; Topla
60. Pećina; Sušćepan
61. Stambena zgrada i galerija Vojislava Stanića; Obala
62. Sveta Trpeza u bašti crkve sv. Nikole; Baošići
63. Škola u kojoj je Njegoš učio; Topla
64. Tumuli; Klinci, Luštica
65. Tumuli; Mrkovi, Luštica
66. Tumuli; Podi
67. Tumuli; Žanjice, Luštica
68. Turska stražarnica; Lučići, Sutorina
69. Turska tvrđava, razvalina; Savina
70. Turski čardaci; Podi
71. Turski čardaci; Srbina
72. Tvrđava Forte mare
73. Tvrđava Mamula
74. Tvrđava Španjola
75. Tvrđava Vrbanja
76. Velika i mala gomila; Mrkova, Luštica
77. Zadužbina A. Duković; Topla
78. Zapadno i istočno podgrađe Herceg Novog
79. Zidine Starog Hercegnovskog grada
80. Zidovi Balšinog dvora i bunar; Baošići
81. Spomen-bista Dašu Pavičiću; u dvorištu Osmogodišnje škole u Toploj
82. Spomen-bista Iliji Kišiću; OŠ „Ilija Kišić“, Zelenika
83. Spomen-bista Miću Vaviću; Kruševica
84. Spomen-bista Milanu Vukoviću; osnovna škola
85. Spomen-bista Nikoli Đurkoviću
86. Spomen-česma posvećena palim borcima i žrtvama fašističkog terora; Baošići
87. Spomen-česma posvećena palim borcima; Đenovići
88. Spomen-grobnica posvećena strijeljanim rodoljubima; Kameno
89. Spomenik borcima palim u NOR-u i žrtvama fašističkog terora; Igalo
90. Spomenik sa kosturnicom, posvećen palim borcima i žrtvama fašizma 1941-45
91. Spomenik sa kosturnicom, posvećen žrtvama fašističkog terora od 1942-43; Prevlaka
92. Spomenik sa spomen-grobnicom, posvećen strijeljanim borcima; Baošići
93. Spomenik sa spomen-pločom; Baošići
94. Spomenik sa spomen-pločom; Kameno
95. Spomenik sa spomen-pločom; Ratiševina
96. Spomenik strijeljanim bokeljima iz I svjetskog rata; Savina
97. Spomen-ploča Branku Orleandiću; Podi
98. Spomen-ploča na domu kulture, Luštica
99. Spomen-ploča na kući Grbić Jova, u znak sjećanja na održavanje ilegalnih sastanaka; Sušćepan
100. Spomen-ploča na kući u kojoj se nalazila bolnica Orijenskog odreda 1941-42; Vrbanj
101. Spomen-ploča na mjestu pobjede u 1941; Cerovik
102. Spomen-ploča na mjestu pobjede u 1941; Ledenice
103. Spomen-ploča na mjestu pobjede u 1942; Jeremija
104. Spomen-ploča na mjestu pobjede u 1942; Kulina
105. Spomen-ploča na mjestu pogibije Nikole Đurkovića; Podi
106. Spomen-ploča na mjestu pogibije Vukadina Samardžića i dr; Gornje Krivošije
107. Spomen-ploča na mjestu strelišta rodoljuba; Kameno
108. Spomen-ploča na rodnoj kući Dr Sima Miloševića, člana AVNOJ-a; Kamenari
109. Spomen-ploča na zgradi u kojoj je Njegoš učio osnovnu školu; Topla
110. Spomen-ploča palim borcima; Kruševica
111. Spomen-ploča palim borcima; Mokrine
112. Spomen-ploča palim borcima; na Domu kulture, Đenovići
113. Spomen-ploča palim borcima; na Radničkom domu, Bijela
114. Spomen-ploča pomorskom kapetanu Gligoru Setenčiću; Rose
115. Spomen-ploča posvećena pogibiji Nikole Đurkovića i prvoboraca Danila Pavičića, Salja Ilića i Stjepana Šarenca; Podi
116. Spomen-ploča strijeljanim pomorskim oficirima od strane Austrije; Tvrđava Španjola
117. Spomen-ploča trojici strijeljanih rodoljuba; Mojdež
118. Spomen-ploča u mjestu formiranja Orjenskog odreda 1941 g; Vrbac
119. Spomen-ploča u znak sjećanja na boravak francuskog pisca Pjer Lotija; Baošići
120. Spomen-ploča u znak sjećanja na oslobođenje grada
121. Spomen-ploča u znak sjećanja na sjedište komiteta; Baošići
122. Spomen-ploča u znak sjećanja na uništenje italijanskog reflektora od strane pripadnika Orjenskog bataljona; Tvrđava Španjola
123. Spomen-ploča; Rulino
124. Spomen-ploča; Tvrđava Mamula
125. Ubalska planina, poznata iz NOB-a
126. Zgrada sa spomen-pločom
