Portal Analitika
  • Politika
  • Društvo
  • Abiznis
  • Sport
  • Kolaž
  • Region / Svijet
  • Kultura
  • Kolumne
  • Nauka / Tehnologija
  • Savremena karijatida
  • Ostalo
Društvo

PODGORICA: Zaboravljeni, nekada velelepni antički most na Morači

Danas neugledni ostaci kasnoantičkog mosta na Morači kriju priču punu nepoznanica i istorijskih dilema, ali prije svega to je priča o jednom od najljepših mostova koje su ovi krajevi vidjeli i koji je ostao sakriven u vremenu i prostoru. I bez statusa kulturno dobro.
PODGORICA: Zaboravljeni, nekada velelepni antički most na Morači
Portal AnalitikaIzvor

Ono što je od tog mosta preostalo možemo vidjeti na lijevoj obali rijeke Morače u prigradskom naselju Stara Zlatica, na udaljenosti oko četiri kilometra od centra Podgorice, prateći trasu savremenog magistralnog puta prema Kolašinu.

Savremeno naselje Zlatica koje se nalazi iznad lijeve obale Morače, udaljeno je od antičke Dokleje - Duklje uzvodno oko 1,5 kilometara. Tu se nalazi i zaštićeno Kulturno dobro, lokalitet Doljani, sa svjim sakralnim objektima.

Najvjerovatnije je i nastanak mosta čiji se ostaci i danas vide vezan za nastanak tih sakralnih objekata čiji ostaci tvore današnji lokalitet Doljani ili zlatički kompleks ranohrišćanskih crkava.

203most2

Pisani podaci sa kraja XIX vijeka

Prve pisane podatke o zlatičkim sakralnim objektima nalazimo kod autora s kraja XIX vijeka. Razlog tome je činjenica što je ovaj prostor bio pod turskom vlašću sve do 1876 godine.To je period kada su se pojavili i pisani podaci o ostacima kasnoantičkog mosta na Morači.

Postoje oprečna mišljenja po pitanju hronologije zlatičkog kompleksa. Neki stručnjaci su mišljenja da su oba objekta nastala istovremeno u VI vijeku, drugi da je trikonhalna crkva starija i da je nastala u prvoj polovini IV vijeka, a bazilika nešto kasnije, dok su neki mišljenja da je trikonhos mlađi (IX-X) nekoliko stotina godina od bazilike.

U svakom slučaju detaljnijom analizom i istraživanjima jedan dio naučne javnosti smješta nastanak ovih kulturnih dobara u VI vijek, u doba Justinijanove vladavine.

Dok se ne odrede tačniji datumi nastanka ovih kulturnih dobara, činjenica je da je od mosta danas ostalo sedam, što vremenom što ljudskom rukom, manje ili više razrušenih pilona.

Šta kaže Stikoti

Zapis i prve fotografije ostataka mosta koji je povezivao sela Staru Zlaticu i Rogame na mjestu koje okolno stanovništvo naziva Mostine, nalazimo kod Stikotija (Pjero Stikoti, Rimski grad Doclea u Crnoj Gori).

22moststikoti

Stikoti je tvrdio da je u doba rimske imperije bio podignut most koji je premošćavao Moraču između Dokleje i Zagoriča.

Taj most je, kako on navodi, krajem IX i početkom X vijeka srušila voda,

A da bi grad bio odbranjen od Samuila, dakle, krajem X i početkom XIvijeka, bio je razoren. Upravo s rušenjem mosta Stikoti povezuje izolaciju Dokleje. Ulogu Dokleje je, nastavlja Stikoti, preuzela Zlatica u kojoj se, inače, nalaze ostaci antičkoga sakralnog ansambla. Kad su Turci okupirali ovaj kraj onda su izgradili dva mosta – Vezirov, za putni pravac prema zapadu i most na Staroj Zlatici 1,8 km Moračom uzvodno od Dokleje. Za njega Stikoti kaže da su ga porušili Piperi. Po njegovom mišljenju most podsjeća na rimsku gradnju, ali konstrukcija i okolnosti da su u njega ugrađeni rimski kvaderi upućuje na to da je izgrađen kasnije. On je zaključio da neobična širina mosta (2,50 cm) i strmi prilazi glavnom luku svjedoče da se radi o turskoj konstrukciji.

- Ostatke mosta na Staroj Zlatici opisao je V. Petričević kao: „ (...) ostatke mosta dukljanskog na Morači u podgoričkom polju od koga stubovi (tumbusi) još dobro stoje“.

V. Petričević, Bolletino di archeologia e storia Dalmata anno XIII, Spalato 1890,str 102.

- Rovinski je bio stanovišta da je most na Staroj Zlatici, čiji se ostaci i danas vide, poznat kao mostine, bio rimski, pošto jes matrao da je bila neophodana veza sa Zagoričom i dalje prema moru,zbog čega je bio sagrađen zlatički most od koga su se vidjeli stubovi koji, kako piše, i danas stoje. Navodi da je sto godina prije nego ga je on pohodio taj most bio u funkciji. Oslonjen na narodno predanje, tvrdi da su ga porušili Piperi da bi presjekli put Turcima koji su često prelazili Moraču i upadali u njihovu teritoriju. Čuo je da se u narodu priča da je naspram grada bio još jedan most, ali je kategoričan u tvrdnji da je ta priča zasnovana na pretpostavci i da je upravo tim mostom prelazio rimski vodovod kojeg, Rovinski tvrdi, nije bilo.

(Pavle Rovinski,Crna Gora u prošlosti i sadašnjosti tom IV, Podgorica, CID,1994, str. 355–359)

- Maksim Šobajić prenosi da je čuo da je na Morači bio glavni izlaz preko mosta na lancima i da se poznaje trag zida na obali, na Zagoriču prema Zlatici.(Maksim Šobajić,Starine u Zeti, Beograd 1892, str. 37).

- Jovan Erdeljanović je dolazio na most na Staroj Zlatici i zabilježio da tragova naselja nema, ali ima jedno dosta veliko groblje i crkvina.

 Konstatovao je da je tu bio most od kojeg stoji sedam stubova s oštricama (kljunovima) okrenutim uz Moraču. Zapazio je da su piloni građeni od lijepo tesanogkamena i da se na njima vide ostaci od svodova. Zapisao je da se starizlatički ili Dukljanov most držao do kraja XVIII vijeka kad je porušen i to nakon bitke na Krusima 1796. godine da bi se spriječili Тurci da prelaze Moraču. (Jovan Erdeljanović, Kuči, Bratonožići i Piperi, Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, Podgorica 1997, str. 44)

-Nadežda Katanić i Milan Gojković misle da je most na Zlatici prema Zagorič polju identičan s rimskim mostom u Duklji koji su pominjali svi onovremeni pośetioci Duklje. Nadežda Katanić i Milan Gojković,Građa za proučavanje starih kamenih mostova i akvedukta u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, Savezni Institut za zaštituspomenika kulture, str. 181.

203most3

Za sada najobuhvatniji rad o vremenu nastanka ovog mosta, njegovom izgledu i današnjem stanju objavio je Stevo Vučinić u knjizi „ STUDIJE O ANTICI U SREDIŠNJOJ CRNOJ GORI“. Prenosimo najinteresantnija zapažanja o mostu iz ovog rada.

-Kameniti plato i njegova bliža okolina na kojoj su fundirani temelji mosta je agresivna, ali je on u cjelini bio kompaktno oblikovani uklopljen u okolinu. Veliki otvor punog svoda koji je premostio Moraču širok je 25 m.Konstrukcija je bila jasna, jednostavna i defnisana da premosti rijeku na nivou nivelete prve i najstarije pleistocenske terase. Piloni su masivni i sposobni da prenesu opterećenje na temelje i ne ometaju režim rječnog toka u vrijeme povećanoga vodostaja. Svi imaju proflisane kljunove. Mjesto za premošćavanje je u inžinjerskom smislu dobro odabrano. 

Stara Zlatica, 1800 m uzvodno od antičke Dokleje, i Đulići kod kojih je izgrađen Vezirov most u Podgorici, 1500 m nizvodno. Na tim mjestima u kompaktnu stijensku masu koja se izdiže iznad uobičajenog nivoa vode, uśečeno je duboko i uzano rječno korito široko oko 25 m,koje se može lako premostiti. Na stijenskoj masi mogu se jednostavno i kvalitetno izgraditi temelji koji trpe velika horizontalna i vertikalna naprezanja.

- Most na Staroj Zlatici je bio svodne konstrukcije koja prenosi velike horizontalne i vertikalne sile direktno na temelje pilona. Kod takvih mostova opterećenje izaziva uzdužnu silu pritiska u luku kojadominira u odnosu na poprečne sile kao posljedicu zakrivljenosti svoda. Ova vrsta mostova posebno je ośetljiva na torzione sile, tim više što je raspon veći, a strelica manja. Sa spoljne strane piloni su obzidani uslojenim kamenom klesanim u opusu kvadratumu. U prostor između utrpan je lomljenik i obluci,utopljeni u sočni krečni malter.

 U konstrukciju je ugrađen znatan broj fragmenata iz antičkih objekata – djelovi pragova, nadvratnika, stereobata i stilobata.

203most4

Most sagrađen 555. godine

 -"Most na Staroj Zlatici sagrađen je oko 555. godine, u vrijemevizantijskoga cara Justinijana. Po formi i strukturi predstavlja kasnoantičku recepciju antičke koncepcije spratne mostogradnje. Građen je bez estetskih tendencija. Svod kojim je premošćena Morača srušen je u vrijeme pohoda Avara, početkom VII stoljeća. U srednjem vijeku, dogradnjom novog, izvršeno je premošćavanje između sačuvanih glavnih pilona Justinijanovog mosta, uz koje je ankiran. Spratni dio staroga mosta na kamenitom platou je uklonjen, preostala struktura poravnata istavljena u funkciju kolovoza i integrisana s dograđenim mostom u jednu cjelinu. Dograđeni dio mosta srušen je krajem 1796. godine, nakon pobjede crnogorskoga oružja u bitkama na Martinićima i Krusima kojima je verifkovano ujedinjenje Crne Gore i Brda. Njegovim rušenjem Piperi su se izolovali i razgraničili s Turskom, rijekom Moračom od Platija do sastavaka sa Zetom, i Zetom uzvodno do ispod Spuža."- piše Vučinić.

Ukoliko bi se ove tvrdnje autora pokazale kao tačne, to bi bio jedinstveni primjer prenamjene jednog klasičnog kasnoantičkog mosta na sprat u gabarite običnog mosta kojim je nastavljena njegova eksploatacija. To bi ga činilo jedinstvenim arhitektonskim djelom u svojoj prenamjeni i izgledu.

Godine koje su došle odnijele su stari i porušeni most u zaborav, pokoja crno-bijela ili kolor fotografija i tekst u knjizi i na internetu, premalo je za nekad najduži most u Podgorici.

Postoje stereotipi koji se danas odmah ponavljaju kada se spomenu rekonstrukcije i restauriranja ovakvih starih objekata. Obično se pominje problem finansija, kadrova, istraženosti ... Međutim praksa i radovi koji su u Crnoj Gori izvođeni praktično to demantuju. Navešćemo primjer sa fotografijama radova koji su izvršeni na rimskom mostu na Moštanici, u blizini Nikšića, 1957.  godine. Dakle, prije evo sada šezdeset godina.

203most5

U izvještaju Zavoda za zaštitu spomenika te godine piše:

„Kao i ranijih godina, Zavod se rukovodio istim osnovnim principom konzervatorske službe ističući prioritet najznačajnijih i najugroženijih spomenika, što ne isključuje izvje-sna i neizbježna otstupanja zbog niza nepredviđenih okolnosti, izazvanih elementarnim nepogodama ili destruktivnim postupcima čovjeka. Tokom 1957 godine izvršen je znatan broj restauratorsko-konzervatorskih radova većeg ili manjeg obima.

1 - Stari rimski most na rijeci Moštanici, kod Nikšića, jeste jedan od najmonumentalnijih objekata te vrste u našoj republici. Podignut je vjerovatno u III vijeku. Tokom vremena most na Moštanici bio je više puta rušen i obnavljan. Arhitektura mosta je izrazito rimska. On je sagrađen od sige, koja je čvrsto vezana malterom u kome su prokađeni tragovi istucane cigle i kostreti. Most je funkcionalno osposobljen za saobraćaj, a izvedeni radovi vrlo su zamašni.

Zavod je izvršio rekonstrukciju i restauraciju prema sačuvanim crtežima i fotografskim snimcima, kao i prema postojećem derutnom stanju mosta. Radove je izvodio arhitekt Minjević iz Nikšića .“

Tada je moglo i da se rekonstruiše i restauriše a sva je prilika i da se zaštiti. I istraži.

203most6

Danas pitanje koje ostaje da se elaborira na sličnim kulturnim dobrima nije vezano za rekonstrukciju i restauraciju. Već isključivo za zaštitu. Naime ostaci ovog starog mosta u Podgorici nisu stavljeni na listu zaštićenih nepokretnih kulturnih dobara. U knjizi o kulturnoj baštini Podgorice nije naveden. U Upravi na Cetinju će vjerovatno biti zatečeni i iznenađeni ako moračke bujice ili ljudi uskoro i ovaj broj sačuvanih pilona mosta umanje.

Znamo već na osnovu skorašnjih iskustava, nije to lako zaštititi. Projekat je to. Mada upoređujući stanje prijašnje i stanje sadašnje izgleda da se zaštita spomenika kulture prije pedeset i više godina više oslanjala na – terenski, praktični rad.

Ivan KERN

Portal Analitika