Kultura

GOMILA NESKLADA, ALBUM „81“: Uzdizanje bijesnog božanstva

Odricanje od hrišćanskog boga na albumu nikšićke hardrok-metal petorke je više odraz ranjivosti i nesavršenosti osakaćenog i povrijeđenog čovjeka, nego udarac tvorcu u zube
GOMILA NESKLADA, ALBUM „81“: Uzdizanje bijesnog božanstva
Portal AnalitikaIzvor

Da su pisane samo malo manje pretenciozno, pjesme sa albuma ,,81“ nikšićkog hardkor-metal benda Gomila nesklada bile bi jedne od najbolje napisanih u crnogorskoj muzici. Ovako, svjedoče o izuzetnom sazrijevanju muzičara koji zajedno stvaraju skoro 11 godina.

Brza, tvrda, (samo)destruktivna i hladna kao led u očima pagana sa planina – petorka iz Gomile nesklada je svjesna ožiljaka na sopstvenoj duši. Start albuma, koji je objavljen u DIY varijanti i na platformi bucanpas.com, upravo je priznanje sopstvene devijantnosti. Prva pjesma ,,81“ se tu ne zaustavlja, već jasno kao krivca označava sredinu u kojoj je odrastalo ovih pet mladića.

Na istom tragu je peta numera „South“. Može se shvatiti čak i kao ljubavna u momentu opraštanja, ali ipak perfektno i još efektnije funkcioniše kao himna odricanja od korijena i patriotizma. Frontmen i vokal Marko Vukajlović uspijeva da pjesmu iznese tako da ideja individualizma djeluje kao jedina ispravna i dostojna čovjeka.

1203gomilaHod po trnju distorzija gitarista Alena Pajazitovića i Vuka Manojlovića, na čvrstoj šasiji basa Igora Mijanovića i bubnja Tomaša Pejovića, nigdje nije tako bolan kao u trećoj pjesmi ,,Nomad“. Mladići ovdje interesantno obrađuju temu žrtve, koja je česta u hardkoru, uz zloslutan miris suicida na zgarištu promašaja i zabluda iz prošlosti.

Očigledna aluzija na suicid je druga numera „Kanashimi“, dok je očigledan okršaj sa bogom šesta „Pattern“. Odricanje od hrišćanske predstave Boga koji prašta, radi prepoznavanja paganskog, bijesnog božanstva čije su ruke krvave taman onoliko koliko mu je kreacija nesavršena, nije svježa ideja u metal muzici. Ipak, vokal Marko Vukajlović uspijeva da je iznese tako da bude više odraz ranjivosti i nesavršenosti osakaćenog i povrijeđenog čovjeka, a ne udarac tvorcu u zube.

Do posljednje, osme pjesme „Titan“ stigne se začas i u jednom dahu. Upravo ova numera je potpuno predavanje svakom zlu i pokvarenosti našeg vremena, prostora i prirode. U tom posljednjem momentu priznavanja sopstvenih grijeha, granica između čovjeka i boga kao naratora se briše – što je najinteresantnija ideja albuma. Momci iz Gomile nesklada treba samo da nastave ovim tragom, zato što se jasno osjeća kako su u uskom manevarskom prostoru žanra pronašli svoj senzibilitet.

S. S.

Ocjena: 64/100

Portal Analitika