Ovaj trend ne samo da mijenja svijet marketinga već i samo poimanje aktivizma.
- Velike kompanije se sve više okreću činjenju dobra uz jasnu strategiju da nas obavijeste o onome što čine. Prije tri dana nisam ni znao za kompaniju Lyft. Sve do ponedjeljka kada je jedan kolega od mene zahtijevao da obrišem Uberovu aplikaciju jer su mnogi vjerovali kako je Uber sabotirao štrajk taksista na JFK aerodromu u Njujorku koji su se protivili Trampovoj emigracionoj politici. Istovremeno, direktor kompanije Lyft objavio je kako će donirati milion dolara udruženju koje je pokrenulo sudski spor protiv Trampove naredbe o zabrani ulaska u zemlju državljanima sedam muslimanskih zemalja - pojašnjava Holder.
- Govorili su da seks prodaje sve. Sada, očigledno, umjesto seksa imamo aktivizam - dodaje on.
No, nije samo Lyft iskoristio Trampovu zabranu na sličan način. Starbucks je odlučio u narednom periodu zaposliti 10.000 izbjeglica, Airbnb je ponudio smještaj pogođenima Trampovom naredbom, a na kraju je čak i Uber kreirao fond u vrijednosti od tri miliona dolara kako bi pomogli vozačima koji će biti pogođenim Trampovim odlukama.
- Kompanije sada pokušavaju da sustignu jedna drugu u dobročinstvu. Ali, postoji jedna kvaka - to će činiti samo ako su sigurni da će njihovi korisnici saznati za to. Nema skromnosti kada brendovi čine dobra djela, nema anonimnih donatora, uvijek je jasno naznačeno ko je dobročinitelj - dodaje Holder.
On dalje kaže kako je teško povući liniju stvarnog dobročinstva i društvene odgovornosti od klasičnog marketinškog trika. Teško je razlučiti da li kompanije pomažu izbjeglicama jer saosjećaju s njima ili jednostavno to čine jer, na primjer, taj potez prodaje kafu ili hotelske apartmane.
U Velikoj Britaniji mnogi piju Kenco kafu - ne zato što je njihov primarni izbor njihov kvalitet, već zbog činjenice da kompanija u Hondurasu sprovodi program koji mlade, umjesto u ruke bandi, odvodi na polja kafe gdje postaju farmeri.
Pepsi je još 2010. pokrenuo program vrijedan 20 miliona dolara kojim su odlučili da pomognu projekte pojedinaca i nevladinih organizacija koji doprinose svojoj zajednici. Zanimljivo je da je ovaj novac prvobitno bio namijenjen za klasični marketing, ali se Pepsi predomislio i umjesto zakupa prostora u finalu Super Boula, uoči istog događaja ozvaničio je svoju dobrotvornu akciju.
Novi pristup ne samo da mijenja marketinšku industriju već i samo poimanje aktivizma u savremenom društvu.
- Citiraću Vila Folera, kreativnog direktora Headspace-a: „Naš aktivizam danas usmjeravaju brendovi koji nam omogućavaju da imamo osjećaj da činimo dobro, bez žrtvovanja. Svraćanje u topli i ugodni kafić Starbuck-a na kafu nije isto kao da smo otišli do Calaisa i u čizmama izbjeglicama odnijeli nosiljke za bebe. Izbrisao sam jednu i instalirao drugu aplikaciju za taksi usluge i osjetio sam statisfakciju. U eri Trampa i Brexit-a svi znamo šta je ispravno činiti, ali samo mali broj je spreman da se žrtvuje i učini nešto. Ali ako mi neki brend omogućava da nastavim da živim bez bilo kakvih promjena, pri tom mi čisteći savjest - e, onda sam spreman da potrošim novac na taj brend. A biznis ostaje biznis“.
Izvor i foto: Klix.ba/The Guardian
