Za razliku od jagode, čija jarko crvena boja, čvrsta površina i aroma jasno ukazuju na zrelost, kod lubenice je to znatno teže procijeniti. Debela kora pruža vrlo malo naznaka o tome kakav se plod nalazi u unutrašnjosti. Odabir zrele i slatke lubenice često se svodi na pretpostavke i uvriježena vjerovanja. Stručnjak iz kompanije Melon 1 pojašnjava koji su najčešći mitovi i na šta zaista treba obratiti pažnju.
"Čuo sam bezbroj načina kako odabrati najslađu lubenicu. Neki od najvećih mitova vjerovatno su se ukorijenili jer je neko kupio izuzetno slatku lubenicu, a zatim svima rekao kako je izgledala“, kaže Trej Miler, glavni operativni direktor kompanije Melon 1, koja tokom cijele godine isporučuje lubenice američkih i srednjoameričkih proizvođača trgovinama.
Kako ističe, lubenica sličnog izgleda može imati potpuno drugačiji ukus.
"Slatkoća i zrelost uglavnom proizlaze iz dobrog, toplog i suvog vremena tokom vegetacione sezone“, kaže Miler.
"Veličina lubenice određuje njenu slatkoću"
Prema Mileru, jedan od najvećih mitova odnosi se na oblik i veličinu lubenice. Vrste lubenica razlikuju se po obliku i veličini, pa okrugle, ovalne, male i velike mogu biti jednako slatke ili jednako bezukusne.
Razlog je taj što uslovi uzgoja imaju mnogo veći uticaj na slatkoću nego sama veličina ploda.
"Lubenice su poput sunđera. Ako tokom vegetacije padne previše kiše, biljke upijaju višak vode i time smanjuju koncentraciju šećera“, objašnjava Miler.
Dodaje da bi lubenica trebalo da ima ujednačen oblik, bez neobičnih izbočina, udubljenja ili oštećenja.
"Dobra lubenica uvijek ima površinske ožiljke"
Grubi, mrežasti ožiljci na kori nastaju kada vjetar nanosi prljavštinu i trlja lozu o mladi plod. Spoljašnje tragove mogu ostaviti i drugi vremenski uslovi, kao i insekti.
Iako mrežasti ožiljci mogu biti jedan od pokazatelja zrelosti, oni ne garantuju kvalitet ploda. Prema Mileru, pouzdaniji pokazatelji su pjega i pruge na kori.
"Svjetliji dio uzorka postaće manje svijetlozelen i više bjelkast kako se bude približavao zrenju“, kaže on.
Pjega bi trebalo da bude kremasto žute boje i da se nalazi na donjoj strani lubenice.
"Lubenice dozrijevaju nakon berbe"
Lubenice prestaju da dozrijevaju onog trenutka kada se uberu, pa njihov ukus nakon berbe ostaje gotovo isti.
Na sobnoj temperaturi promjene su minimalne, zbog čega Miler preporučuje da se cijele lubenice čuvaju na kuhinjskom pultu. Nakon rezanja, treba ih staviti u frižider u hermetički zatvorenoj posudi.
Ipak, lubenica s vremenom omekšava i počinje da se kvari. Posebno je osjetljiva na etilen, pa će brže stariti ako se čuva pored banana ili jabuka.
"Što je lubenica slađa ili zrelija, to brže može prezreti. To će dovesti do kašaste, gotovo zrnaste teksture“, upozorava Miler.
Zbog toga savjetuje da se lubenica nakon kupovine što prije konzumira, piše Klix.ba
