Pored toga što je, po ocjeni Demokrata, takav čin nehuman, on je i nesaglasan sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
Skupština Crne Gore na sjednici održanoj 29. decembra 2016. donijela je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je objavljen u „Službenom listu CG“ br. 1. od 9. 1. 2017. godine.
Naznačenim zakonom, između ostalog, propisano je: da žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 264 eura (član 1 kojim je izmijenjen čl. 54, stav 1, osnovnog zakona); da žena koja rodi troje ili više djece ima pravo na mjesečnu naknadu u visini 144 eura (član 2 kojim je izmijenjen član 54b, stav 1, osnovnog zakona); da lica koja su ostvarila pravo iz člana 54a i 54b ovog zakona, do dana stupanja na snagu ovog zakona, nastavljaju sa korišćenjem tog prava, odnosno naknade u iznosu utvrđenim ovim zakonom, te da će rješenja o naknadama na osnovu člana 54a i 54b ovog zakona, centri za socijalni rad uskladiti sa ovim zakonom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona (član 176b).
Citirane odredbe člana 176b gore navedenog zakona nijesu saglasne sa Ustavom Crne Gore, a ovo iz sljedećih razloga.
Naime, visina naknade majkama po osnovu rođenja troje ili više djece, koje su iste ostvarile primjenom odredbi čl. 54a i 54b Zakona o dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti (Sl. list CG 42/15) ne može biti umanjena primjenom gore citiranih odredaba člana 176b novodonesenog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, i to iz dva osnovna razloga:
Prvo, što se radi o stečenom pravu na doživotnu mjesečnu naknadu u iznosu od 70%, odnosno 40% prosječne neto zarade u Crnoj Gori ostvarene u godini koja prethodi godini ostvarivanja tog prava. Svako kršenje tog prava predstavljalo bi povredu pravne sigurnosti građana zajemčene Ustavom Crne Gore.
Drugo, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji sadrži osporene odredbe stupio je na snagu 17. 1. 2017. godine, pa bi njegova primjena na lica koja su prava iz čl. 54a i 54b Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti ostvarila do dana stupanja na snagu ovog zakona, predstavljala kršenje ustavnog principa zabrane povratnog dejstva zakona.Ovo posebno ako se ima u vidu da, u smislu člana 147 stav 2 Ustava Crne Gore u postupku donošenja navedenog zakona nije utvrđeno postojanje javnog interesa za povratno dejstvo odredbi člana 176b tog zakona.
"Takvim zakonskim određenjem, suprotno Ustavu, krše se principi pravne sigurnosti i zabrane povratnog dejstva zakona i povređuju stečena, zakonom zajemčena prava na doživotnu mjesečnu naknadu žena koje rode troje ili više djece u visini 70%, odnosno 40% prosječne neto zarade u Crnoj Gori. Zbog svega izloženog, očekujemo da će Ustavni sud uvažiti naš Predlog i donijeti odluku kojom će utvrditi da osporene odredbe Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti nisu saglasne sa Ustavom, čime će i prestati njihovo važenje", zaključuje se u saopštenju Demokrata.
