Na londonskom tržištu je cijena barela prošle sedmice pala 2,9 odsto, na 55,45 USD, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio tri odsto, na 52,37 USD, prenosi SEEbiz.
Pad cijena je posljedica opreza ulagača dok čekaju vijesti o tome drže li se članice OPEC-a dogovora o smanjenju proizvodnje na početku ove godine 1,2 miliona barela dnevno.
Saudijska Arabija objavila je da je smanjila proizvodnju ispod deset miliona barela dnevno, najniži nivo od februara 2015. godine, i da bi je u februaru mogla dodatno smanjiti.
Međutim, čvršći dokazi o smanjenju proizvodnje drugih najvećih svjetskih proizvođača još se čekaju, a analitičari upozoravaju da se takvi dogovori nikada nijesu u potpunosti poštovali.
"Poštovanje dogovora neće biti 100-postotno, nikada nije bilo", kazao je Reutersu izvor iz OPEC-a.
On je dodao da bi poštovanje dogovora o smanjenju proizvodnje u rasponu od 50 do 60 odsto, kakvo je bilo u prosjeku nakon ranijih dogovora, bilo sasvim dovoljno.
I dok se čekaju podaci u kojoj mjeri proizvođači nafte poštuju dogovor o smanjenju proizvodnje, ulagače je pritisnula zabrinutost u vezi rasta kineske ekonomije.
Prošle sedmice je objavljeno da je kineski izvoz u prošloj godini pao oštrih 7,7 odsto, najviše od 2009. godine. Iako je ulagače ponešto umirio podatak o rekordnom uvozu nafte u decembru od 8,5 miliona barela dnevno, ipak nije uklonjena sva zabrinutost u vezi situacije u kineskoj privredi.
Kako se radi o drugom po veličini svjetskom potrošaču nafte, slabost Kine mogla bi značiti i slabljenje potražnje, smatraju neki analitičari. Drugi su ocijenili da je trenutno važnija situacija s ponudom.
"Smatram da je sada veće pitanje na naftnim tržištima o tome kolika će biti ponuda, a ne toliko o potražnji. Podaci o proizvodnji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i najavljene politike navode na zaključak da bi proizvodnja u SAD-u mogla poništiti svo smanjenje koje Saudijska Arabija i druge zemlje planiraju", kazao je strateg u fondu U.S. Bank Wealth Management, Rob Haworth.
I dok OPEC i neke druge zemlje smanjuju proizvodnju, u SAD-u već duže vrijeme raste proizvodnja. Doduše, prema podacima firme Baker Hughes, broj bušotinskih postrojenja prošle sedmice u SAD-u je blago pao, ali to je tek drugi sedmični pad tog broja u posljednjih sedam mjeseci.
Analitičari smatraju da se američkim proizvođačima, uz takve cijene, isplati proizvodnja, pa očekuju da će se broj bušotinskih potrojenja, koji se već sada kreće na najvišim nivoima od decembra 2015. godine, narednih mjeseci dodatno povećavati.
Uprkos rastu proizvodnje u SAD-u, većina analitičara vjeruje da će se kratkoročno cijene nafte stabilno kretati u rasponu između 50 i 60 USD po barelu i da je period pritiska na cijene prošao.
Naime, zbog velike neravnoteže između ponude i potražnje, od sredine 2014. cijene nafte potonule su s više od 100 na manje od 30 USD u februaru prošle godine, najniže u posljednjih 13 godina.
U međuvremenu, uspjele su se odmaknuti od tih nivoa, a dogovor OPEC-a i nekih nečlanica tog kartela o smanjenju proizvodnje dao im je dodatni podsticaj.
