Prema riječima istoričarke umjetnosti Ljiljane Karadžić, Rastoder je umjetnik bez kojeg je danas gotovo nemoguće zamisliti neki ozbiljniji presjek savremene crnogorske pluralističke scene.
Čovjek u fokusu
Ono što je karakteristično zaovu izložbu jeste da je u fokusu istraživanja umjetnika čovjekodnosno figura. To nikakone treba shvatiti u onom pukom saopštavanju činjenica nečijeg lica, fizionomije, figure, već kao polje gdje on analiziraegzistencijalno stanje,svoja psihološka stanja i doživljaje svijeta.
Svaka odovih figura kada je pogledamopojedinačno, samu za sebe, je auratična. Ta auratičnost kodnjega je zapravo proizvod jednog sjajnog i hiperistačanog osjećaja za materijale – kazalaje Karadžić.
Ona je naglasila da se Rastoder služi različitim materijalima poput keramike, poliestera, kamena...
Materijalne strukture on balansirasa nematerijalnim fakturamai iz toga proizilazijedan višak koji možemo danazovemo aurom. Dakle, svakafigura na svoj način zrači,ima neko energetsko polje koje se širi i mimo njene fizičnosti.
Ono što je dalje karakteristično za ove figure, prema riječima Ljiljane Karadžić, jeste to da posmatrač ima utisak da one „zure“ u njega.
- One vam, na neki čudan način, bez obzira što nemaju izražene oči, crte lica, prosto vam uzvraćaju pogled. Ali, nije vam neprijatno. Prosto, negdje možemo da osjetimo simpatiju prema ovim figurama, jer Adin ih radi sa nekom finom izbalansiranošcu između ozbiljnosti i humora – ocijenila je Karadžić.
Presjek stvaralaštva
Umjetnik je kazao da su djela prikazana na izložbi nastala u prethodne tri - četiri godine, pa je izložba na neki način presjek najbitnijih radova koje je radio u to periodu.
- Uglavnom je riječ o skulpturama, iako ima i nešto crteža, ali crteži su tu više da pokažu kako ja dolazim do skulptura. Skulpture su tu najbitnije – kazao je Rastoder.
U katalogu koji prati izložbu, slikarka Tijana Gordić zapisala je da je Adin vajar u izvornom smislu riječi, te da se kao izrazito autohtona figura suprotstavlja neizbježnoj globalizaciji koja je prisutna svuda, pa i u umjetnosti.
On zrači suverenom jasnoćom,punom elana i težnjeka nekom novom estetskomsavršenstvu. Ostaje dosljedaniskonskoj slobodi i kod njega ne postoji sindrom već postojećepojave u skulpturi, pa je osvježavjuće to što se kod Adinageneralno i ne može konstatovatiodređeni stil – zapisala je Gordić.
Ona naglašava da se Rastoder bavi problemima postojanja, kompleksnosti i jednostavnosti života i bira tipične predstavnike izvjesnih grupa, od onih običnih stradalnika do vrijednih pomena, zgušnjavajući u radovima njihova raspoloženja, emocije, grimase, manire...
Adin Rastoder rođen je u Podgorici 1985. godine. Diplomirao je na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju 2010. godine u klasi prof. Pavla Pejovića, odsjek vajarstvo. Član je ULUCG od 2010. godine.
Imao je više samostalnih izložbi i učestvovao je na preko pedeset kolektivnih u zemlji i inostranstvu. Učesnik je više projekata i dobitnik brojnih nagrada.
Pobjeda, J. Đ.
