Nema načina da proreknemo njen kraj, ali je jedno sigurno – ako preživimo sve napade asteroida, nuklearne katastrofe, klimatske promjene ili (ko zna) invazije vanzemaljaca, ono što će nam na kraju presuditi je naše Sunce.
Proces neće biti bezbolan, a prema mišljenju Džilijan Skuder, astrofizičarke Univerziteta u Saseksu, može početi prije nego što mislimo.
Sunce je “živo” zahvaljujući atomima vodonika koji se u njegovom jezgru pretvaraju u atome helijuma. Zapravo, Sunce sagoreva oko 600 miliona tona vodonika svake sekunde.
Kako jezgro postaje zasićeno helijumom, polako se smanjuje i izaziva ubrzavanje nuklearnih fuzija, što znači da Sunce emituje mnogo više energije. Štaviše, na svakih milijardu godina, Sunce postaje po 10 odsto svjetlije, zbog trošenja vodonika.
Iako 10 odsto ne zvuči kao značajan porast, ta razlika može biti katastrofalna za našu planetu.
“Predviđanja toga šta će se tačno desiti Zemlji, prilično su neizvjesna”, kaže Skuder. “Ali je generalno jasno da će pojačana toplota koju Sunce emituje dovesti do jačeg isparavanja vode sa površine, koja će se zadržavati u atmosferi. Kapljice vode tako počinju da se ponašaju poput gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i ubrzavaju dalje isparavanje”.
Prije nego što Sunce ostane bez vodonika, njegova visokoenergetska svjetlost će bombardovati našu atmosferu, cijepati molekule i dovesti do toga da voda u vidu vodonika i kiseonika napušta našu planetu.
Pored toga, za 3,5 milijardi godina, Sunce će sijati gotovo 40 puta jače, zbog čega će proključati svi okeani, otopiti se polarne ledene kape i izgubiti sva vlaga u atmosferi. Naša planeta, koja sada vrvi od života, biće nepodnošljivo vrela i gola – poput Venere.
Jednog dana, za oko 4-5 milijardi godina, naše Sunce će sagoreti i posljednje atome vodonika i početi da koristi helijum.
“Kad vodonik prestane da gori u jezgru Sunca, zvijezda se može smatrati crvenim džinom”, kaže Skuder. “To znači da će u narednih milijardu godina početi da se širi i gubi privlačnu silu gravitacije kojom drži planete našeg sistema na okupu. Ipak, zbog širenja njegove atmosfere, progutaće Merkur i Veneru, dok će Mars odlutati zbog slabljenja gravitacije. Zemlja ima dvije mogućnosti: ili da pobjegne Sunčevoj gravitaciji u hladna bespuća svemira ili da je proguta njegova atmosfera.
“U svakom slučaju, naša planeta će predugo biti preblizu vrelom crvenom džinu, tako da će sve na njoj biti praktično spaljeno”, kaže Skuder.
Kad Sunce iscrpi sve rezerve, postaće nestabilno i počeće da pulsira. Sa svakim pulsom, Sunce će odbacivati svoje spoljnje slojeve atmosfere, sve dok od njega ne ostane vrelo teško jezgro okruženo planetarnom maglinom.
Njegovo jezgro, koje sada ima naziv bijeli patuljak, ubrzano će se hladiti kao da nikad nije grijalo najživlju planetu ikad otkrivenu u univerzumu.
(business insider)
