Saopštenje Erste grupe prenosimo u potpunosti:
"Poslujemo u okviru ekonomskog i političkog okruženja u Evropi nad kojim se nadvila sjenka nesigurnosti, u kojem su banke godinama opterećene posebnim porezima, kao i u kojem su u modi političke intervencije u cjenovne politike privatnog sektora, dok se banke istovremeno suočavaju sa zahtjevima da povećaju kapital bržim tempom.
Politika nultih i čak negativnih kamatnih stopa Evropske centralne banke – koja je uslovljena političkim neophodnostima – opterećuje ne samo povrat na investicije naših klijenata, već i naš operativni rezultat. Taj je rezultat ujedno i pod pritiskom stalno rastućih regulatornih troškova. Solidan privredni rast na našim ključnim tržištima u centralnoj i istočnoj Evropi, zajedno sa snažnom potražnjom za kreditima stanovništvu, nijesu bili dovoljni da u potpunosti neutralizuju ovaj trend.
Bez obzira na to, zadovoljni smo svojim konačnim rezultatom u prvoj polovini ove godine, pogotovo stoga što su sve banke kćeri doprinijele ovom postignuću. Uvjereni smo da ćemo uspjeti da održimo pozitivan trend u svom poslovanju s klijentima, između ostalog i zbog daljnjih ulaganja u naše uspješne projekte digitalizacije. Iz tog razloga smo stopu povrata na materijalni kapital za cijelu 2016. godinu revidirali naviše – uprkos izazovima – na preko 12%", rekao je Andreas Treichl, glavni izvršni direktor Erste Group Bank AG.
Izdvajamo
Bilans uspjeha: poređenje perioda od januara do juna 2016. s periodom od januara do juna 2015.; bilans stanja: poređenje stanja na dan 30. Jun 2016. sa stanjem na dan 31. decembar 2015.
U izazovnom okruženju kojeg su karakterisale trajno niske kamatne stope, neto prihodi od kamata uglavnom su ostali stabilni i iznosili su 2.194,1 miliona eura (-0,8%; 2.211,9 miliona eura) zahvaljujući umjerenom rastu kreditiranja. Neto prihodi od naknada i provizija smanjili su se na 884,9 miliona eura (+3,5%; 917,4 miliona eura), uglavnom kao posljedica nižih prihoda od poslovanja s hartijama od vrijednosti i platnih usluga. Neto rezultat od trgovanja i fer vrijednosti pao je na 107,5 miliona eura (136,5 miliona eura) uslijed neponavljanja pozitivnih jednokratnih efekata i negativnog rezultata fer vrijednosti. Operativni prihodi pali su na 3.316,6 miliona eura (-2,4%; 3.399,4 miliona eura). Opšti administrativni troškovi porasli su na 1.980,3 miliona eura (+4,4%; 1.896,8 miliona eura) što je uglavnom posljedica knjiženja većine očekivanih doprinosa u 2016. u sheme za osiguranje uloga u ukupnom iznosu od 79,3 miliona eura (38,8 miliona eura) unaprijed i višim troškovima rada od 1.152,7 miliona eura (1.113,9 miliona eura). To je rezultiralo padom operativnog rezultata na 1.336,3 miliona eura (-11,1%; 1.502,6 miliona eura). Odnos troškova i prihoda iznosio je 59,7% (55,8%). Dobici po osnovu finansijske imovine i obveza koje se ne mjere po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak (neto) uključuju neto dobitak od prodaje dionica kompanije VISA Europe u iznosu od 138,7 miliona eura.
Neto gubitak od umanjenja vrijednosti finansijske imovine koja se ne mjeri po fer vrijednosti kroz dobit ili gubitak pao je na 25,8 miliona eura ili za 4 bazna boda u odnosu na prosječne kredite klijenata (-93,1%; 373,9 miliona eura ili 58 baznih bodova) što je posljedica znatnog pada nenaplativih kredita i povećanja prihoda od oporavka već otpisanih kredita u Rumuniji i Mađarskoj. Udio nenaplativih kredita dodatno se popravio na 5,8% (7,7%). Pokrivenost nenaplativih kredita rezervacijama iznosila je 65,6% (68,2%).
Ostali operativni rezultat iznosio je -192,2 miliona eura (-200,6 miliona eura), što uključuje očekivane troškove godišnjih uplata u sanacione fondove u iznosu od 64,6 miliona eura (55,2 miliona eura). Bankarski porezi i porezi na finansijske transakcije smanjili su se na 107,6 miliona eura (137,2 miliona eura), što se može pripisati značajnom smanjenju mađarskih bankarskih poreza na 38,2 miliona eura (65,5 miliona eura). U Austriji, bankarski porezi u iznosu od 57,1 miliona eura zadržali su se na otprilike istom nivou kao i prethodne godine dok su u Slovačkoj iznosili 12,3 miliona eura (11,6 miliona eura).
Uslijed nižih doprinosa od prihoda štedionica pokrivenih sistemom među-jemstava, manjinski interes pao je na 146,2 miliona eura (203,4 miliona eura). Neto rezultat raspoloživ vlasniku matičnog društva porastao je na 841,7 miliona eura (487,2 miliona eura).
Ukupni kapital porastao je na 16,0 milijardi eura (14,8 milijardi eura). Nakon regulatornih odbitaka i filtriranja prema CRR-u, redovni osnovni kapital (CET1, Basel 3 postupan) porastao je na 13,4 milijarde eura (12,1 milijarde eura); ukupna prihvatljiva sopstvena sredstva (Basel 3 postupan) iznosila su 18,9 milijarde eura (17,6 milijarde eura). Polugodišnja dobit uključena je u gore navedene iznose. Ukupni rizik, odnosno, rizikom ponderisana aktiva, uključujući kreditni, tržišni i operativni rizik (Basel 3 postupan) porastao je na 101,0 milijardu eura (98,3 milijarde eura). Stopa osnovnog redovnog kapitala (CET1, Basel 3 postupan) iznosila je 13,3% (12,3%) a stopa regulatornog kapitala (Basel 3 postupan) iznosila je 18,7% (17,9%).
Ukupna imovina porasla je na 204,5 milijarde eura (199,7 milijarde eura). Krediti i potraživanja od klijenata (neto) umjereno su porasli na 127,4 milijarde eura (+1,2%; 125,9 milijarde eura). Vrijednosni papiri u posjedu radi trgovanja porasli su na 10,4 milijarde eura (8,7 milijarde eura). Što se tiče pasive, depoziti banaka porasli su na 16,4 milijarde eura (14,2 milijarde eura) a depoziti klijenata porasli su na 130,4 milijarde eura (127,9 milijarde eura). Dužničke hartije od vrijednosti, mahom obveznice i hipotekarne obveznice, pale su na 28,0 milijardi eura (29,7 milijarde eura). Odnos kredita i depozita iznosio je 97,7% (98,4%).
Izgledi
Očekuje se operativno okruženje pogodno za kreditnu ekspanziju. Na svim većim tržištima u centralnoj i istočnoj Evropi, uključujući Austriju, očekuje se realni rast BDP-a između 1,4% i 4,1% zahvaljujući solidnoj domaćoj potražnji.
U 2016. očekuje se povrat na materijalni kapital (ROTE) od preko 12% koji će podržati kontinuiranu isplatu dividende. Faktori potpore uključuju nastavak rasta kreditiranja kao i daljnje poboljšanje kvaliteta imovine u benignom okruženju rizika. Od negativnih uticaja prisutno je okruženje kontinuirano niskih kamata koje utiče na operativni prihod grupe kao i niži operativni rezultat u Mađarskoj (niži volumen) i Rumuniji (nakon ponovnog vrednovanja imovine). Očekuje se da će bankarski nameti u 2016. (koji se sastoje od bankarskih poreza, poreza na finansijske transakcije, sanacione fondove i doprinosa za fondove za osiguranje uloga) iznositi oko 360 miliona eura prije oporezivanja, prije potencijalne jednokratne uplate bankarskog poreza u Austriji (ukoliko Parlament odobri Vladin prijedlog) u iznosu od oko 200 miliona eura. Dodatna jednokratna uplata bankarskog poreza u Austriji u 2016. rezultirala bi održivim smanjenjem s oko 130 miliona eura na oko 20 miliona eura godišnje prije oporezivanja od 2017. godine nadalje. Smjernica pretpostavlja da u drugoj polovini 2016. godine neće biti značajnih negativnih jednokratnih stavki.
Potencijalni rizici. Geopolitički rizici i globalni ekonomski rizici, učinak negativnih kamatnih stopa, inicijative zaštite potrošača."zaključuju oni.
