Abiznis

ŽUGIĆ: Vlada ne poklanja stanove, već čini ono što je višedecenijska praksa

Vlada ne poklanja stanove, kako to tvrdi Žarko Rakčević, već čini ono što je višedecenijska praksa, dobro poznata i samom gospodinu Rakčeviću kao svojevremenom poslaniku i potpredsjedniku Vlade za finansijski sistem: Vlada obezbjeđuje kvalitet i jačanje kapaciteta tako što vezuje u budućem periodu značajan dio kvalitetnih kadrova za rad u Vladi i čitavom javnom sektoru.
ŽUGIĆ: Vlada ne poklanja stanove, već čini ono što je višedecenijska praksa
Portal AnalitikaIzvor

Piše:  dr Radoje ŽUGIĆ

Ovo nije samo praksa u Vladi već i kod svih ozbiljnih poslodavaca koji žele da zadrže kvalitetne kadrove. Vlada u ovakvim slučajevima postupa ako posjeduje imovinu i ako postoji pozicija u budžetu koji je usvojio Parlament gdje postoji trošak i za ovaj osnov. Odluku o stambenoj raspodjeli donijela je stambena komisija na osnovu Odluke o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera objavljene u Službenom listu Crne Gore broj 31/14 i 24/16. Vlada je, dakle, u ovom slučaju postupila u skladu sa svim navedenim kriterijumima. Pri tome nije prekršen Zakon o budžetu donijet u Skupštini Crne Gore. Konačno, stanovi nijesu „poklonjeni“ već su dati na korišćenje uz pravo otkupa. Dakle, svi normativni akti su objavljeni i dostupni su javnosti te nema potrebe da ih „otkrivaju“ Rakčević i Vujović i da kvalifikuju „sumnjivim“ ono što je već poznato javnosti i gdje nema nikakve sumnje.

Drugo: Tvrdnje g. Rakčevića o zaduživanju takođe su netačne.

Najveći dio novog zaduživanja je refinansiranje dospjelih obaveza iz prethodnog perioda. Drugi važan segment su razvojni projekti kojima se želi dinamizirati ekonomski rast i proširiti poreska osnovica. Ono što se stalno ponavlja i namjerno stalno zaboravlja jeste činjencia da će se tekuća javna potrošnja finansirati iz tekućih javnih prihoda – dakle bez novog zaduženja.

Treće: Što se tiče poreskog duga, preporučujem g. Rakčeviću da se obrati svom koalicionom partneru Ranku Krivokapiću. On je ključni uzrok ogromne, nove dinamike rasta poreskog duga. 60% ovog duga porijeklo vuče od javnih prihoda na zarade. On je „presudio“ da ovaj čin ne bude krivično djelo štiteći time svoje tajkune-finansijere i skidajući ih sa crnih lista poreskih dužnika.

Četvrta netačna tvrdnja je da je kamatna stopa viša od 6%. Ministarstvo finansija posjeduje podatak koji je dostupan javnosti. Kamatna stopa iznosti 5,75%, a to nije „preko 6%“, valjda će se složiti gospodin Rakčević.

Peto: Netačna je tvrdnja predsjednika URA da rejting dominantno utiče na troškove javnog duga. Kada smo imali bolji rejting imali smo i 25% veće troškove po osnovu kamata za javni dug. Dakle, rejting države ne utiče dominantno na troškove javnog duga.

Šesto: Ovo društvo nije „zavjereničko“, kako tvrdi predsjednik neparlamentarne stranke URA, već društvo velikih šansi za sve. Najbolji dokaz je uspjeh „Šajo Grupe“ čiji je on vlasnik. Za kratko vrijeme u ovom „zavjereničkom“ i „zarobljenom“ sistemu Rakčević je stvorio ogroman kapital – ostvario je u Crnoj Gori svoj američki san. Sad pokušava snagom politike da održi to stanje, uz višak galame, i manjak činjenica. A najvjerovatnije i uz porast apetita. (Autor je savjetnik predsjednika Vlade)

 

Portal Analitika