Broj gojazne djece sa viškom kilograma raste alarmantnom brzinom. Višak kilograma povećava mogućnost ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući dijabetes i astmu. Djetinjstvo kod gojaznih mališana takođe uzima emotivni danak. Takvu djecu često zadirkuju drugi mališani ili ih isključe iz svojih grupa za igranje i druženje. To dovodi do depresije i nižeg samopoštovanja kod djeteta. Međutim, uz pravu podršku, ohrabrenje i pozitivnu ulogu roditelja i trenera možete pomoći vašem djetetu da postigne brzo mršavljenje i zdravu optimalnu tjelesnu težinu.
Dijagnostikovanje problema prekomjerne težine i gojaznosti
Gojazna djeca su u većem riziku od razvijanja ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su :
*Dijabetes
*Visok krvni pritisak
*Visok holesterol
*Problemi sa zglobovima
*Astma
*Poremećaji kod spavanja
*Bolesti jetre i žučne kese
*Depresija i nisko samopoštovanje
Djeca koja su nezadovoljna svojom težinom imaju veće šanse da razviju poremećaje ishrane i razne vrste zavisnosti od hrane.Dijagnostikovanjem problema gojaznosti što ranije, može da se smanji rizik od razvoja svih ovih komplikacija i nekih drugih oboljenja koja će se javiti kada budu odrasle osobe. Vaše dijete mora da osjeti da ga volite i da želite da mu pomognete. Uloga trenera je u nekim stvarima presudna.
Da li je vaše dijete gojazno?
Djeca rastu i razvijaju se različitim brzinama u različitim vremenima, tako da nije uvijek jednostavno i lako reći da li je dijete gojazno. BMI indeks se koristi za neki prvi uvid u procenat tjelesnih masti kod djece. On je obično dobar pokazatelj, ali postoje situacije u kojima on može da zavara. Recimo, djeca tokom puberteta doživljavaju periode brzog rasta i to se može odraziti na pogrešnu interpretaciju BMI indexa i rezultata. Ljekari uvijek mogu da izvrše i neka dodatna mjerenja poput, mjerenja kožnih nabora i njihove debljine, mjerenja impedancom. Vrlo je bitno i kakve su navike u ishrani, porodična istorija, bavljenje ili ne fizičkom aktivnošću, a mogući su i drugi zdravstveni pregledi da bi se tačno utvrdilo da li je neko dijete gojazno.
Uzroci prekomjerne težine kod djece:
Za roditelje je vrlo važan korak da razumiju zašto se njihovo dijete goji. Većina slučajeva dječje gojaznosti uzrokovano je prevelikim unosom hrane i premalim praktikovanjem fizičke aktivnosti. Djeci je svakako potrebna kvalitetna ishrana koja će podržati zdrav rast i razvoj, ali kada se mjera premaši onda dolazi do povećanja kilograma. Dosta je faktora koji utiču na ovakvu rastuću neravnotežu između potrebnih i unijetih kalorija:
Danas imamo jednostavan pristup jeftinoj, visoko kaloričnoj brzoj hrani.
U porodicama se manje kuva, a jede više.
Porcije hrane su veće u restoranima.
Djeca konzumiraju ogromnu količinu šećera u zaslađenim napicima.
Djeca provode manje vremena aktivno se igrajući napolju.
Sjede za računarom,igraju igrice i previše gledaju televiziju.
Mnoge škole smanjuju obim nastave fizičkog vaspitanja.
Misli se da je gojaznost genetski determinisana i da se ništa ne može promijeniti.
Djeca sve više koriste i praktikuju neke nezdrave dijete.
Neka cijela porodica bude uključena u rješavanje problema
Zdrave navike se stiču i kreću od kuće. Najbolji način da se izborite sa viškom kilograma kod vašeg djeteta je da cijela porodica pokaže na dijelu zdrave navike. Više aktivnosti , upražnjavanje sporta i spremanje zdravih obroka će se neminovno odraziti i na obrazac ponašanja i navike kod vašeg djeteta. Lakše ćete zajedničkim snagama doći do pobjede.
Svojim primerom izvršite uticaj
Najefikasniji način kojim ćete uticati na dijete je da svojim primjerom pokažete šta je dobro a šta loše.Ako vaša djeca vide da ste aktivni, da jedete povrće za ručak, da ne provodite puno vremena ispred Tv, dobre su šanse da će i ono učiniti isto. Ove navike će svakako biti pomoć u korekciji tjelesne težine. Dok ručate pričajte sa djecom. Možete reći :“ Jedem spanać, baš je ukusan i zdrav. Hoćeš i ti malo?“ Kad kuvate, kuvajte pred djecom. Još bolje neka i ona budu aktivna. Pričajte im o značaju nekih namirnica i uticaju na organizam. Vježbajte i pozovite djecu da vam se pridruže. Budite što više na svježem vazduhu. Iskoristite svaki sunčan dan i slobodno vrijeme. Šetajte što više sa vašom djecom. Izađite stanicu ranije iz autobusa. Preskočite desert posle večere svi zajedno. Umjesto toga pojedite neko svježe povrće. Vikendima organizujte porodično planinarenje. To će biti fenomenalno iskustvo za klince.
Nastojte da zdrave navike u ishrani budu svakodnevnica
Budite savršen model za svoje dijete. To je vrlo važna uloga. Vrlo je bitno da sve dozirate da bi vaše dijete to moglo da isprati. Od suštinskog je značaja da cijela porodica praktikuje ideju da se kod kuće jede zdravo. Morate uvesti velike promjene u vaš način života. Povećajte potrošnju voća i povrća. Neka na vašem stolu budu dugine boje. Cvekla, paradajz, šargarepa, razne salate, krompir, banana, brokoli su namirnice koje bi trebalo da budu svaki dan uključene u optimalnu ishranu. Objasnite klincima da je doručak prioritet i da ne smije da se preskače. Objasnite im da ukoliko doručkuju imaju manje šanse da budu gojazni. Neka jedu žitarice od cijelog zrna bogate vlaknima i sa malo šećera, svježe voće, razne kaše, proju. Neka pojedu nekada i krofnu. Objasnite im u kojim namirnicama se nalaze šećeri. Da nisu prisutni samo u slatkišima i poslasticama. Neka od vas saznaju da nije svaki hleb isti i zdrav. Na njihovoj trpezi ne treba da budu konzerve povrća, instant pire krompir, smrznute večere, margarin, pasta sos, brza hrana, kečap itd. Recite im da naše tijelo dobija sasvim dovoljne količine šećera u zdravoj i prirodnoj hrani. Neka nauče da provjeravaju etikete u prodavnici, na kojima piše količina šećera u namirnicama. Ograničite večeru i količinski i u koje vrijeme će biti. Nema kasne večere.
Izbjegavajte trans masti
Objasnite im šta su masti i kako utiču na organizam. Moraju znati da je pomfrit i druga pržena hrana štetna po njihovo zdravlje. Testa za picu, krekeri, peciva, slatkiši, mafini, upakovane grickalice,čips,margarini, kobasice, viršle, salame, mesne prerađevine sve su to namirnice koje im moraju biti zabranjene. U isto vrijeme im ukažite na to da nisu sve masti nezdrave, i da postoji hrana koja ima zdrave masti. Takva hrana treba da bude sastavni dio svakodnevne ishrane. Tu spadaju avokado, masline, orasi, bademi, lješnici, indijski orah, losos, tuna, skuša, haringa, pastrmka, sardine, suncokret, sjemenke bundeve itd. Kada kuvate za vas i vaše dijete birajte hladno cijeđena ulja.
