Podsjetila je da je bruto domaći proizvod je u 2015. u odnosu na 2006. godinu povećan za 67 odsto, zaposlenost preko pet procenata, a prosječna zarada je skoro udvostručena. Ostvareno je 7,3 milijarde eura priliva stranih direktnih investicija i 1,2 milijarde prihoda od usluga, koji su povećani skoro tri puta u odnosu na 2006. Deficit tekućeg računa je niži za 26 odsto, dok je učešće deficita u BDP-u smanjeno sa 31,3 na 13,4 procenata.
Ona kaže kako su posljednjih deset godina sprovedene brojne reforme u javnom i finansijskom sektoru, unaprijeđen poslovni ambijent i konkurentnost.
- Napredak u reformama prepoznale su međunarodne organizacije o čemu svjedoči i sve bolji položaj naše države na njihovim rang listama. Opredjeljenje za euro, kao zvanično sredstvo plaćanja, bilo je od velikog značaja za ekonomske reforme, jer se time dobila stabilna ekonomija, prvenstveno u monetarnoj sferi. Sazrijevanjem preduzetničkog duha došlo je do rasta broja malih i srednjih preduzeća.
Te kompanije danas značajno učestvuju u privrednom životu zemlje i od strane inostranih partnera bivaju prepoznati kao pouzdani partneri za saradnju– objasnila je Filipović.
Ona ističe da je Crna Gora tokom prethodne i ove godine ušla u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata. To su projekti u oblasti saobraćaja, energetike, kao i turizma. Prema njenim riječima zahtjevnost projekata i u finansijskom smislu, kao i po obimu posla, je velika.
- Uspjehom privrede, prvenstveno malih i srednjih preduzeća, smatram to što su zadobili povjerenje inostranih kompanija koje vode ove projekte, i na taj način dobile nemali procenat poslova. Ova činjenica ohrabruje jer pokazuje da su domaće kompanije i kadrovski i tehnički osposobljene da rade na velikim projektima. Smatram da to treba da ohrabri i ostale da rade na poboljšavanju nivoa svojih usluga u svakom smislu, kako bi time stekle preduslov da se nađu među partnerima u realizaciji velikih i zahtjevnih poslova – kaže naša sagovornica.
Govoreći o žalbama privrednika Filipović ističe da oni i dalje ukazuju na problem postojanja sive ekonomije.
- U posljednje dvije godine sistematskim djelovanjem nadležnih organa njen obim je smanjen, ali moramo priznati da je ona još prisutna, a najizraženija je u sektoru turizma i trgovine. Privreda insistira na unapređenju tržišta rada kroz precizno zakonsko uređenje odnosa prava i obaveza privrednih društava, te međusobno usklađivanje pojedinih zakonskih rješenja, kao i jednobraznog tumačenja od strane nadležnih, kako bi se smanjio obim sive ekonomije.
Pritužbe privrede odnose se i na neadekvatnu ponudu stručnog kadra i „ozbiljnost“ onih koje zapošljavaju. Brze promjene u nauci i tehnologiji zahtijevaju dobro obučen kadar, sa savremenim znanjima i vještinama. Osim toga, poslodavci su spremni da ulažu u kadrove na koje trajnije mogu računati, a ne da nakon kratkog vremena moraju angažovati druge ljude i njih ponovo upoznavati sa radnim procesom – kazala je Filipović.
(opširnije u Pobjedi)
