Neki kritičari smatraju da je prestolonasljednik usijana glava koja je opasno opsjednuta Iranom, rivalom Saudijske Arabije, te da ohrabruje sektaštvo, ali i narušava odnose sa Amerikom. Međutim, možda je princ Muhamed upravo ono što je neophodno Saudijskoj Arabiji kako bi se okrenulo nečemu drugom, a ne samo naftni čija cijena naglo pada posljednjih 18 mjeseci, piše Ekonomist. Veliki test će biti 25. aprila kada je najavljeno da će princ otkriti dugoročne planove za reforme koji su nazvani "Vižn".
Ipak, izgleda da je pod vlašću princa Saudijska Arabija povlačila nepromišljene poteze. Tako je prošle godine uzela učešće u ratu u Jermeniji i još uvijek je zaglavljena u tom sukobu. U januaru je pogubljen istaknuti šiitski sveštenik, što je samo pogoršalo odnose sa Iranom.
Potom je, na zaprepašćenje direktora i ministara, izašao u javnost sa idejom da ponudi na berzi akcije jedne od najvećih svjetskih kompanija Saudi Aramko. Tako je nedavno na sastanku sa svjetskim proizvođačima nafte uspio da poništi ugovor u posljednjem trenutku i tako poljulja kredibiletet tehnokrata, uključujući i saudijskog ministra za naftu Ali al-Naimi.
Ipak, princ Muhamed ima veoma upečatljive ideje kako da promjeni ekonomiju Saudijske Arabije. Najveća svjetska naftna sila skoro 9/10 svojih prihoda bazira na "crnom zlatu". Sa padom cijena na svjetskom tržištu, očekuje se deficit od 13,5 odsto BDP-a, pa tako smanjuje potrošnju, povlači svoje rezerve i zadužuje se u inostranstvu.
Princ Muhamed planira da ukine subvencije, da uvede nove poreze i poveća već postojeće, ali i da dijelom privatizuje javne usluge. Najavio je i industrijske reforme u kompanijama Saudija Aramako i SABIC. Ipak, on se u tim svojim namjerama suočava sa brojnim preprekama. Jedna od njih je nedostatak građanskog sektora koji bi podržao takvu ambiciju. Ni kraljevska mnogočlana porodica, kao ni ultra-konzervativni sveštenici ne podržavaju takve reforme kojima se promoviše privatni sektor, vladavina prava i osnaživanje žena. A sve te promjene su neophodne ako Saudijska Arabija želi da privuče strane investitore.
Neke veoma bolne udarce je Saudijska Arabija sama sebi nanijela. Tako je 2014. godine zaustavila rast cijene sirove nafte, pa je tako nastavila da izvozi "crno zlato" nekim američkim kompanijama koje su imale višestruke koristi od takve situacije. Pokušali su da izbace Iran iz igre. Saudijska Arabija je naglasila da neće zamrznuit proizvodnja osim ako Iran ne učini isto. S druge strane, Iran smatra da ima pravo da obnovi svoju proizvodnju nakon ukidnja sankcija Zapada.
Saudijska Arabija ima borbeni stav i to zbog straha da je njen dugogodišnji partner SAD ne napusti. Saudijci su ubijeđeni da je Barak Obama naklonjen Iranu i da je posjeta Rijadu imala za cilj da izvrši pritisak. Obama je poručio da moraju da budu dobre komšije Iranu, a to zahtjeva hitne reforme. Saudijska Arabija možda ima više nafte, ali Iran ima raznovrsnu privredu i zna kako da se nosi sa teškoćama.
Economist.com/Blic.rs
