Sve do kraja života Adolf Hitler je održavao živima uspomene na svoje učestvovanje u Prvom svjetskom ratu. A jedna od njih je bila i ta da je, pri samom kraju rata, bio ranjen na frontu.
Tumarao je pokušavajući da dođe do rovova u kojima su bili njegovi saborci, kad je naletio ravno na britanskog vojnika koji ga je držao na nišanu. Hitler je poslije pričao da je britanski vojnik nakratko oklijevao, a kad je shvatio da tada 29-godišnji brkati njemački vojnik nema nikakvu namjeru da podigne svoje oružje i da je ranjen, pokazao mu je da prođe. Hitler mu je odmahnuo u znak zahvalnosti i oteturao se dalje.
Događaj je istorijska činjenica, kao što je činjenica i to da je Hitler u ratu nekoliko puta ranjen, odnosno da je samo nekoliko centimetara kakvog metka ili gelera u ovom ili onom smjeru moglo da promeni istoriju dramatično, da danas nemamo jezivu uspomenu na Drugi svetski rat, holokaust i užase sa toliko mrtvih.
Činjenica je takođe i to da je Hitler 1937. godine, vidjevši izvjesne fotografije najodlikovanijeg britanskog vojnika iz Prvog svjetskog rata Henrija Tandeja, zaključio da je vojnik koji mu je poštedio život bio upravo Tandej. U trenutku Hitlerovog ranjavanja Tandej zaista jeste bio na položajima oko mesta gde je ranjen Hitler.
Godine 1937. kada je britanski premijer Nevil Čembrlen bio u posjeti nacističkom kancelaru kako bi dogovorili minhenski sporazum, nakon koga je Čembrlen naivno povjerovao da su time apetititi nacista i fašista zauvijek obuzdani, Hitler mu je ispričao taj događaj i navodno ga zamolio da prenese pozdrave i izraze zahvalnosti Tandeju.
Tandej je rođen 1891. kao sin britanskog vojnika, dio detinjstva proveo je u sirotištu, da bi, čim je postao punoljetan i sam otišao u vojsku. U ratu je prvo ranjen u jednoj bici, zloglasnoj po upotrebi vojnih otrova. Potom je ranjen i 1916. u bici na Somi, da bi 1917. opet bio ranjen, ali čim se oporavio opet je otišao na front.
Što se tiče njegovih podviga, 1918. poveo je još dvojicu saboraca preko ničije zemlje kako bi u bici kod Kambraja digli u vazduh njemački rov. Iz te akcije vratili su se sa 20 zarobljenika. Krajem septembra, poveo je nekoliko saboraca u puzanje preko ničije zemlje, i to još pod paljbom topova, kako bi zauzeo njemački rov. Bilo je to kod francuskog mesta Markoinga, tačno tamo odakle ga se sjećao mladić koji će posle postati firer.
Tandeju ni to nije bilo dovoljno nego je sa svojim ljudima uspio da popravi improvizovani most, a potom i da probije obruč u kojem se našao dio njegovih ljudi sa kojima je krenuo duboko u neprijateljsku teritoriju. U to vrijeme nije bilo vojnog odlikovanja za hrabrost u ratu, koje Tandej nije dobio. Za posljednji proboj dobio je Viktorijin krst, a, kako je tvrdio Hitler, u toj je akciji naletio i na samog budućeg nacističkog ideologa koji je svijet odveo u Drugi svjetski rat.
Express.hr
