Abiznis

Lekić: Ponovo se zadužujemo za finansiranje javne potrošnje

Analizirati novo zaduženje od oko 300 miliona eura emisijom euroobveznica je vrlo kompleksno, ali na prvi pogled uočava se kamatna stopa koja je nekih dva odsto veća od prošle emisije. To govori da je naša ekonomija ušla u zonu sa lošijim rejtingom u odnosu na prošlu emisiju. Povećanje od dva odsto nije ni malo malo i ozbiljno govori o našim "uspjesima" na polju ekonomije, ocijenio je u izjavi Portalu Analitika ekonomski analitičar Siniša Lekić.
Google

Dodaj Analitiku među omiljene izvore na Google-u

Lekić: Ponovo se zadužujemo za finansiranje javne potrošnje
Portal AnalitikaIzvor

"Ova kamatna stopa opominje sve koji stoje iza ove emisije obveznica, prvenstveno što naš javni dug očigledno premašuje 60 odsto BDP-a i to više nije strogo  čuvana tajna, već se o tome govori kao o realnom stanju. Posebno brine nastavak trenda zaduživanja, a očekuje se u toku godine i još jedna emisija od 200 miliona eura, čime će se naš javni dug znatno povećati. Ovdje ni ne govorimo o ‘’kineskom kreditu’’ koji još više zaokružuje naše kreditno zaduženje. U svim ozbiljnim zemljama predviđeno je da se u slučaju probijanja javnog duga preko 60 odsto BDP-a mora uraditi strategija upravljanja javnim dugom i mjere koje će kontrolisati taj dug, sa jasnim pokazateljima koji će omogućiti smanjenje duga i stavljanje istog u realne okvire. To kod nas još nije precizno urađeno, a samim tim je i naš kreditni rejting poljuljan, što rezultira i adekvatnom kamatnom stopom od blizu šest procenata", naveo je Lekić, napominjući da nije lako objasniti da se sve to dešava u izbornoj godini, a da to nije usko povezano.

"Posebno kada smo nakon dužeg vremena odlučili da povećamo plate u javnom sektoru, pronalazimo prostor za povećanje penzija (1,2+3 odsto), a da se ne govori o majkama sa troje djece koje upravo sada postaju briga društva i pokušava se ispraviti višedecenijska nepravda prema ovim ženama. Kad je o ovim naknadama riječ ne znam da li treba da se zahvalimo predlagaču tog zakona ili Vladi koja poštuje taj zakon i putem zaduženja vrši realizaciju ovih naknada. Zanimljivo bi bilo istraživanje kome će sada ove žene dati glas na predstojećim parlamentarnim izborima i koliko će ove naknade uticati na njihovo političko opredjeljenje", sugeriše Lekić.

Kako je dodao, očito da političke partije sve više uviđaju da je ekonomska politika pitanje broj jedan kada su glasači u pitanju.

"Možda će poplava sniženja maloprodajnih cijena po velikim trgovačkim lancima pokazati da se kod nas živi bolje nego prije izvjesnog vremena, samo se pitam da li će taj trend ostati i nakon parlamentarnih izbora. Jedini problem ove novonastale situacije je u tome da se dugovi koji proističu iz ovog zaduženja vraćaju vrlo brzo, jedino je to daleko za poličare koji u glavi imaju samo cilj da osvoje vlast, a preuzete obaveze vraćanja prošlih kredita kao da će same po sebi nestati. Možda će i naš kreditni rejting B+ vrlo brzo biti promjenjen,no to je pitanje o kome će odgovorni  razmišljati poslije izbora", zaključio je Lekić. 

Ne propustite ni jednu vijest
Preuzmite aplikaciju Portala Analitika za brže, jednostavnije i personalizovano čitanje vijesti na telefonu.
Dostupno na Apple prodavniciDostupno na usluzi Google Play
Zapratite nas
Najnovije vijesti, svakog dana, na vašim omiljenim aplikacijama.
Portal Analitika