Među najčešćim oblicima internet prevara sa kojima se građani Crne Gore susrijeću su fišing poruke koje stižu putem SMS-a, aplikacija za razmjenu poruka i društvenih mreža. Prevaranti se često predstavljaju kao banke, Pošta, telekomunikacione kompanije, državne institucije ili poznate kompanije, a građanima šalju linkove koji vode na lažne internet stranice, saopštili su Pobjedi iz Agencije za sajber bezbjednost.
Česte su i prevare sa navodnim nagradama, poklonima i povraćajem novca, lažne poruke o neuspješnoj dostavi paketa, kao i lažne ponude za ulaganje i brzu zaradu. Cilj je uglavnom isti – navesti građanina da otkrije lične ili finansijske podatke, izvrši uplatu ili omogući napadaču pristup nalogu ili uređaju.
Internet prevare postaju sve uvjerljivije, dok se prevaranti, osim lažnim internet stranicama i porukama, sve češće služe i vještačkom inteligencijom, imitacijama glasa i lažnim video-snimcima. Iz Agencije upozoravaju da građani ne treba da vjeruju poruci samo zato što izgleda autentično ili koristi logo poznate institucije.
Reagovati na prvi znak prevare
Jedan od prvih znakova prevare je poruka kojom se od građanina traži da hitno reaguje – da klikne na link, potvrdi podatke, plati određeni iznos ili „verifikuje“ nalog. Posebnu pažnju treba obratiti na adresu pošiljaoca i internet adresu na koju link vodi, jer lažne stranice često koriste adrese koje liče na zvanične.
Sumnjivi su i neočekivani dobici, nagrade, povraćaji novca i poruke koje stvaraju osjećaj straha ili hitnosti. Najsigurnije je da građanin, bez korišćenja linka iz primljene poruke, sam posjeti zvaničnu internet stranicu ili aplikaciju institucije i tamo provjeri da li takvo obavještenje zaista postoji.
Iz Agencije naglašavaju da kredibilne institucije i kompanije nikada neće tražiti da građani putem SMS poruka, elektronske pošte, društvenih mreža ili telefona dostavljaju povjerljive lične ili bankarske podatke.
Zbog toga nikada ne treba dijeliti PIN, lozinku, jednokratni kôd za potvrdu transakcije niti druge sigurnosne podatke, bez obzira na to ko ih traži ili kako se predstavlja. Banka može poslati sigurnosni kôd kao dio legitimnog postupka prijave ili potvrde transakcije, ali taj kôd služi isključivo korisniku i nikada ga ne treba saopštavati drugoj osobi.
Ukoliko je građanin samo otvorio sumnjivi link, ali nije unosio podatke, preuzimao fajlove niti instalirao aplikaciju, treba odmah da zatvori stranicu i da na njoj ne preduzima nikakve dalje radnje. Na sumnjivim stranicama ne treba unositi korisničko ime, lozinku ili druge podatke.
"Ako su podaci kartice već uneseni na lažnoj internet stranici, potrebno je reagovati odmah. Prvi korak je kontaktirati banku putem njenog zvaničnog broja, zatražiti blokadu kartice i objasniti da su podaci uneseni na lažnu stranicu. Ako je već došlo do neovlašćene transakcije, građanin treba bez odlaganja da obavijesti banku i podnese prijavu nadležnim organima", ističu iz Agencije i poručuju da ne treba čekati da se pojavi šteta ili da novac bude skinut sa računa. Što se banka ranije obavijesti, veća je mogućnost da se spriječe ili ograniče dalje neovlašćene transakcije.
"Mogućnost banke da zaustavi transakciju i vrati ukradeni novac zavisi od konkretne situacije i od toga koliko je brzo prevara prijavljena. Banka može preduzeti određene mjere, uključujući blokadu kartice ili pokušaj zaustavljanja, odnosno opoziva transakcije, ali povraćaj novca nije moguće unaprijed garantovati. Zato je najvažnije da građanin banci prijavi problem bez čekanja. Posebno je važno brzo reagovati kod elektronskih transakcija, jer se novac može veoma brzo prenijeti na druge račune", objašnjavaju iz Agencije.
Sačuvati poruke, linkove i podatke o transakciji
Ukoliko građanin smatra da je prevaren, potrebno je da sačuva sve dokaze – poruke, mejlove, broj telefona sa kojeg je kontaktiran, link, snimke ekrana, podatke o transakciji i druge relevantne informacije, jer mogu biti značajni za dalji postupak.
"Ako je riječ o finansijskoj prevari, građanin treba što prije da obavijesti banku, posebno ako su kompromitovani podaci kartice ili je izvršena transakcija. Ako postoji sumnja da je izvršeno krivično djelo, prevaru treba prijaviti i policiji, koja je nadležna za kriminalističku istragu i postupanje u vezi sa krivičnim djelima", poručili su iz Agencije.
Njihova uloga ogleda se u zaštiti mrežnih i informacionih sistema ključnih i važnih subjekata od sajber prijetnji, kao i u vršenju stručnog nadzora nad sprovođenjem mjera informacione bezbjednosti. Agencija kontinuirano radi na podizanju svijesti o sajber bezbjednosti i informisanju javnosti o aktuelnim prijetnjama i preporukama za zaštitu.
Građanima se preporučuje da prate zvanične kanale komunikacije Agencije i drugih nadležnih institucija, uključujući njihove internet stranice i profile na društvenim mrežama, kako bi bili pravovremeno informisani o aktuelnim prijetnjama, upozorenjima i preporukama.
Svaki minut je značajan
Iz Agencije naglašavaju da žrtva sajber prevare mora da reaguje odmah, jer je vrijeme jedan od ključnih faktora. Ako su uneseni podaci za pristup nalogu, potrebno je odmah promijeniti lozinku. Ako su kompromitovani podaci kartice, treba odmah kontaktirati banku i blokirati karticu. Ukoliko je novac već poslat, potrebno je bez odlaganja obavijestiti banku i policiju.
Ne treba čekati da se situacija „sama riješi“, jer je svaki minut značajan kada je riječ o finansijskoj prevari.
Vještačka inteligencija omogućava prevarantima da sadržaj prevare učine uvjerljivijim i personalizovanijim. Danas je moguće lako kreirati lažne fotografije, video-snimke i audio-zapise, uključujući imitaciju glasa određene osobe.
Takav sadržaj može izgledati ili zvučati kao da građanina poziva član porodice, direktor kompanije, javna ličnost ili predstavnik neke institucije. Prevaranti mogu koristiti vještačku inteligenciju i za kreiranje uvjerljivijih poruka, lažnih internet stranica i sadržaja na društvenim mrežama.
"Poseban oprez potreban je kod lažnih ponuda za ulaganje u kriptovalute. Znak za uzbunu je obećanje velike ili garantovane zarade uz minimalan ili nikakav rizik. Prevaranti često koriste izraze poput „sigurna investicija“, „zagarantovani profit“ ili „ograničena ponuda“ i stvaraju pritisak da se novac uplati odmah. Građani treba da budu posebno oprezni kada ih neko direktno kontaktira putem društvenih mreža, aplikacija za razmjenu poruka ili telefona i nudi im ulaganje. Dodatni alarm predstavljaju zahtjevi da instaliraju aplikaciju za udaljeni pristup računaru ili telefonu, dostave podatke kartice, lozinke ili podatke o kripto-novčaniku", objasnili su iz Agencije za sajber bezbjednost.
Činjenica da određena platforma izgleda profesionalno, ima veliki broj pratilaca ili koristi fotografiju poznate osobe ne znači da je ponuda legitimna.
Tri pravila zaštite
Iz Agencije za sajber bezbjednost izdvojili su tri pravila kojih bi građani uvijek trebalo da se pridržavaju.
Prvo, nikada ne treba dijeliti PIN, lozinke, jednokratne sigurnosne kôdove i druge povjerljive podatke sa drugim osobama.
Drugo, nikada ne treba otvarati sumnjive linkove niti unositi podatke na stranicama do kojih se došlo putem neočekivane poruke.
Treće, nikada ne treba slati novac niti ulagati na osnovu neprovjerene ponude, bez obzira na to koliko ona djeluje hitno, povoljno ili uvjerljivo.
"Bitno je da zastanete, provjerite i tek onda reagujete. Prevaranti računaju upravo na suprotno – da građanin reaguje brzo, iz straha, radoznalosti ili želje za zaradom", poručili su iz Agencije za sajber bezbjednost.
