Na sjednici, kojom je predsjedavala Ranka Pavićević, u okviru raspoloživih sredstva za mjere aktivne politike zapošljavanja, prednost je data realizaciji mjera javnih radova, koji se odnose na pružanje pomoći ranjivim kategorijama društva i to kroz programe :“Asistenti u nastavi”, “Njega starih lica” i “Personalni asistemnnti”.
Za program Asistenti u nastavi opredijeljeno je 300.000 eura, za finansiranje 250 asistenata,. Lica koja će biti uključena u ovaj program već su osposobljena za pružanje tehničke pomoći djeci sa posebnim potrebama uključenoj u inkluzivno obrazovanje. Ovo ujedno predstavlja i realizaciju Zaključka Vlade kojim je Zavod za zapošljavanje u obavezi da za školsku 2015/2016 godinu obezbijedi kontinuitet u realizaciji i finansiranju ovog veoma značajnog programa.
Na konkurs, koji će sjutra biti javno objavljen, mogu se prijaviti isključivo obrazovno-vaspitne ustanove, dok će asistenti u nastavi biti radno angažovani četiri i po mjeseca, odnosno do kraja tekuće školske godine.
U program Personalni asistenti biće uključena 204 nezaposlena, koji će pružati zaštitu djeci i mladima sa invaliditetom u porodicama, centrima i drugim okruženjima. Mogu aplicirati pravna i fizička lica. Vrijednost javnog rada je 220.000 eura.
U okviru programa “Njega starih” , uz socijalno partnerstvo, Zavod je usmjerio 50.000 eura, čime se može finansirati zarada 47 gerontodomaćica. Riječ je o programu pružanja pomoći u kući starim licima u stanju socijalne potrebe, a žive sami.
Upravni odbor usvojio je Izvještaj o radu za 2015. godinu. Uprkos dobrim rezultatima u realizaciji zacrtanih programa, konstatovan je rast nezaposlenosti, na čije je povećanje posebno uticalo povećanje broja nezaposlenih žena. Na ovo ukazuje i podatak da je na početku 2015. godine bilo evidentirano oko 32.000 nezaposlenih, a na kraju 40.000.
Kako je ocijenjeno, na rast nezaposlenosti uticali su kako odlaganje primjene Zakona o strancima, tako i uvođenje prava na nadoknadu majkama sa troje i više djece, shodno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti..
Učešće žena u porastu nezaposlenosti u 2015. godini znatno je veće od učešća muške populacije, a taj trend je nastavljen i početkom 2016. godine. Očigledno je da se na evidenciju prijavljuju žene starije životne dobi, nižih nivoa kvlifikacije, kao i žene sa naznakama da su u prethodnom periodu bile neformalno zaposlene.
Upravni odbor i menadžment Zavoda ukazali su na to da su ove izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti veoma negativno uticale na tržištu rada i taj uticaj će se osjećati i u narednom periodu.
Upozorili su da se može desiti da se narednih makar pet godina neće moći urediti evidencija nezaposlenih. Pored toga što je diskriminatorski prema ženama koje nijesu iz kategorije propisane Zakonom, daje mogućnost neprijavljivanja žena u radnoj dobi na evidenciju nezaposlenih kako bi im se omogućilo uključivanje u mjere aktivne politike tržišta rada , a u cilju lakšeg pronalaženju zaposlenja.
Istovremeno može da djeluje i destimulirajuće za rad, te njihovo aktiviranje postaje veoma otežano. Misija Zavoda, u skladu sa politikom zapošljavanja, je da obezbijedi set programa i mjera za ulazak žena na tržište rada kako bi doprinijele poboljšanju standarda njihovih porodica i razvoju zajednice i društva u cjelini, a ne da ih udaljava sa tržišta rada.
Doživotna naknada za žene, kako su ocijenili, može da obeshrabri i obesmisli funkciju aktivnih mjera, a može biti i dobar podsticaj neformalnoj ekonomiji. Sa druge strane, za korisnike materijalnog obezbjeđenja porodice predviđena je radna aktivacija. Korisnici ovog prava će biti u obavezi da prihvate ponuđeno zaposlenje u stepenu stručne spreme ili će im se ova naknade uskratiti, dok su žene sa doživotnom naknadom potpuno zaštićene, praktično penzionisane.
U samom startu se pokazalo da donošenje izmjena ovog Zakona dovodi do strukturnih promjena na tržištu rada.
Upravni odbor i menadžment Zavoda izrazili su zabrinutost što se, umjesto da postajemo društvo rada, pretvaramo u društvo izdržavanih, sa negativnim stanjem i kretanjima na tržištu rada. Zakon utiče na formiranje stava da se određena prava mogu ostvariti samo boravkom na evidenciji nezaposlenih, što dovodi do prijavljivanja lica koji suštinski aktivno ne traže posao.
Primjena ovog Zakona ostaviće dugoročno negativne efekte na kretanje nezaposlenosti u Crnoj Gori.
Predstavnik poslodavaca u Upravnom odboru Suzana Radulović iskazala je bojazan oko finansiranja naknada. Ne bi bilo dobro da se sredstva obezbjeđuju kroz dodatna fiskalna opterećenja privrede, koja, kako smatra Radulović, ionako posluje u otežanom privrednom ambijentu.
Procjena je da će naknade majkama državu koštati na godišnjem nivou oko 50 miliona eura, što je deset puta više od budžeta za aktivne mjere zapošljavanja. Kada bi se ta sredstva usmjerila u zapošljavanje, stopa nezaposlenosti bi se svela na jednocifreni broj – poručeno je sa sjedenice Upravnog odbora. Mjere populacione politike, zaključeno je, moraju se kreirati potpuno drugačije, a ne mehanizmima koji urušavaju tržište rada.
Nastavak sjednice Upravnog odbora zakazan je za ponedjeljak, 15. februara.
