Kako je saopšteno iz Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, učenici škole na Barutani, zajedno sa nastavnicima i direktoricom Marinom Vujović, spremno su dočekali Svjetski dan zemljišta.
"U prigodnom programu, kroz recital, izrazili su zabrinutost zbog kisjelih kiša, golih brda, pustih polja, prenijeli glas prirode da boluje i da je treba spasiti u poslednji čas. Poslali su poruku da svi treba da damo doprinos da se čisti, čuva, reciklira i prištedi zarad zajedničke budućnosti. Zajedno sa ministrima i ostalim predstavnicima Vlade posadili su voćne sadnice u dvorištu škole, uz obećanje da će svoj doprinos očuvanju zemljišta i prirode pokazati i na djelu, održavanjem voćnjaka", navodi se u saopštenju.
Svečanosti ispred škole na Barutani prisustvovali su ministri poljoprivrede i ruralnog razvoja, kulture i rada i socijalnog staranja Petar Ivanović, Pavle Goranović i Zorica Kovačević, zatim sekretar Ministarstva prosvjete Slobodan Filipović i predstavnik Ministarstva zdravlja Radule Dragović.
Ministar Ivanović obratio se djeci sa porukom da treba da jačaju timski duh, budu vrijedni i aktivniji, da se obrazuju i koriste potencijale kraja u kojem žive.
"Treba da ostanete jaki kao tim, kao što su i moje kolege ministri dolaskom pokazali da u Vladi jača timski rad. Iako vas je sada 34, jačanjem tima doprinijećete razvoju svog kraja, naročito poljoprivrede. Tako će u školi biti više đaka", kazao je Ivanović.
Osim sadnica koje su donacija Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, on je djeci poklonio i publikaciju "Poljoprivreda za djecu".
I djeca su imala poklone i zaduženje za ministra. Uručili su mu terarijum – staklenu posudu sa zemljom i biljkama sa područja Barutane i kolaž od materijala koji se recikliraju. Goranović je uručio donaciju Ministarstva u vidu knjiga za školsku biblioteku.
U svom izlaganju na konferenciji održanoj na Univerzitetu Donja Gorica, ministar je kazao da je Svjetski dan zemljišta prilika da svi zajedno zastanemo i razmislimo o znanju, neznanju, budućnosti, potrebama, radu i prirodi, njenom očuvanju i značaju zemljišta.
On je podsjetio da gubitak obradivog zemljišta predstavlja jednu od najvećih globalnih prijetnji.
"Svake godine, zbog degradacije tla i razvojnih potreba industrije i tržišta nekretnina, na svijetu nestane oko 30 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta. Očuvanje obradivih površina od ključnog je značaja ako želimo da preživimo kao civilzacija, ako želimo da proizvedemo dovoljno hrane za više od devet milijardi ljudi, kolika bi svjetska populacija trebalo da broji do 2050. godine", kazao je Ivanović.
Pitajući se da li je drugačije u Crnoj Gori, istakao je da danas urbanisti ratuju protiv agronoma, zaboravljajući da su naši preci odvajkada poštovali zemlju i da nisu locirali svoja staništa na plodnom poljoprivrednom zemljištu, već po obodu polja i na neplodnim padinama.
"Prema površini obradivog zemljišta po stanovniku sa 27 ara Crna Gora se nalazi na 49 mjestu u svijetu. Ukupno korišćeno poljoprivrednog zemljišta u 2013. godini iznosilo je 223.131 ha. Preovlađuje zemljište skromne plodnosti. Oko 6 odsto ukupnog zemljišta ima visoku i srednju plodnost, dok je preko 90 odsto zemljišta ograničene ili niske plodnosti. Najkvalitetnija zemljišta nalaze se u riječnim dolinama, kraškim poljima i platoima, upravo tamo gdje niču nova naselja", ističe se u saopštenju.
Ministar je ocijenio da sa tako malo kvalitetnog zemljišta, sa rastućom željom da se bavimo poljoprivredom i izazovima koje nameću razvoj i tržište, moramo shvatiti da je i zemlji potreban odmor.
Zaštita zemljišta posebno zanima i kompaniju Plantaže, koja ima najveći kompleks vinograda na Balkanu, te koja svoju misiju ostvaruje upravo na zemljištu. Izvršna direktorica te kompanije Verica Maraš istakla je da oni, sagledavajući globalne trendove, razvijaju projekte koji doprinose samoobnavljanju zemljišta.
Dekan Fakulteta za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju Marija Vugdelić istakla je da je 5. decembar datum koji treba da bude motiv da se svi zapitamo koliko stvarno znamo o zemljištu, te pojasnila osnovne podatke i informacije o sastavu, funkcijama i povezanosti sa drugim elementima i procesima.
"Stoga, ako želimo da nastavimo da koristimo sve usluge zemljišta, moraćemo da posvetimo malo više pažnje na to kako ga koristimo, održavamo i čuvamo", poručila je Vugdelić.
O prednostima zemljišta, mogućnostima koje nudi, nedostacima i ograničenjima tog resursa govorio je i dekan Biotehničkog fakulteta Miomir Jovanović.
Menadžerka u preduzeću HM Durmitor sa Žabljaka Marina Bojović objasnila je šta zemljište znači za poljoprivredne proizvođače i koliko oni cijene taj resurs.
To preduzeće je jedno od najvećih na Balkanu sa aspekta korišćenja zemljišnih površina, jer se na 2.500 hektara bavi organskom proizvodnjom sira, skorupa, saljevka, goveđeg i jagnjećeg mesa.
Bojovićeva je poručila mladim ljudima koji nemaju posla ili su nezadovoljni postojećim, a imaju imanja, da ih obrađuju jer će im zemlja višestruko vratiti.
U okviru konferencije na UDG dodijeljene su i nagrade pobjednicima Konkursa za najbolji novinarski tekst, prilog i fotografiju, koji je Ministarstvo objavilo u susret obilježavanju Svjetskog dana zemljišta.
Na adersu Ministarstva stiglo je osam novinskih tekstova od četiri autora, objavljenih u dnevnim i periodičnim listovima Pobjeda, Vijesti i Pljevaljske novine.
Stiglo je i 26 televizijskih priloga od 16 autora, te jedan radijski prilog, koji su emitovani na Televiziji Crne Gore, Televiziji Pink M, Prvoj TV CG, Televiziji Pljevlja, Televiziji Nikšić i Radiju Crne Gore.
Na konkurs je poslato i 15 fotografija od šest autora, koje su poslali putem Facebook stranice Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. Za najbolji tekst na temu poljoprivrede nagrađen je Gojko Knežević, dopisnik DN "Pobjeda" iz Nikšića za tekst "Evropski rad i zarada".
Najbolji prilog je reportaža autora Milice Stijepović, novinarke Televizije Crne Gore, pod nazivom "Pogled iz domovine – Trebaljevo".
Nagradu za najbolju fotografiju na temu "Zdravo zemljište za zdrav život" dobile su Milica Milutin iz Kotora i Branka Petrović iz Podgorice.
Ministarstvo je odlučilo da, van konkursa, dodijeli i posebna priznanja novinarima i medijima za doprinos promociji poljoprivrede, ruralnog razvoja, agrobiznisa, uspješnih poljoprivrednih proizvođača, edukacije.
Priznanja su dobili Jelica Pantović urednica emisije Agrosaznanje na Televiziji CG, Gojko Jovanović urednik emisije Nedjeljom o selu i poljoprivredi na Radiju CG, Marija Razić urednica Jutarnjeg vikendom na TVCG, Milica Pavićević urednica u Prvoj Televiziji CG za doprinos približavanju tema iz oblasti poljoprivrede mladima, kao i Televizija Pink M za kontinurirano pravovremeno izvještavanje o svim bitnim događajima u oblasti poljoprivrede u svojim informativnim emisijama.
