Nakon šestomjesečne pauze Ministarstvo ekonomskog razvoja (MER) ove sedmice će Vladi predložiti da ponovo krene akcija „Limitirane cijene“ kojom bi trebalo da budu ograničene cijene određenih prehrambenih proizvoda. Posljednji put ova akcija je bila na snazi od septembra prošle do kraja aprila ove godine.
Još nije poznato koje će se namirnice naći na toj listi, ali prema navodima iz MER-a, fokus bi trebalo da bude na domaćim proizvodima. Radna grupa koja okuplja predstavnike MER-a, Privredne komore Crne Gore, trgovaca i proizvođača hrane trebalo bi u narednih nekoliko dana da usaglasi listu proizvoda. Iako je krajem januara, nakon odluke da se akcija produži do kraja aprila, ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio da se to ne bi desilo da su se pitali trgovci, ovog puta je nakon sastanka sa privredom poručio da će se sva rješenja zasnivati na partnerstvu i dijalogu, a ne jednostranom nametanju mjera.
Kašnjenje
Dok iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG) ocjenjuju da je reakcija MER-a zakašnjela imajući u vidu kontinuitet rasta cijena od početka godine, ipak se nadaju da će ovom akcijom biti obuhvaćeno barem 300 proizvoda, odnosno više od 2.000 artikala. S druge strane, na rizike ovakvih aktivnosti po privredu ukazuju iz Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP), nalazeći problematičnim miješanje države u tržišne odnose.
Prema riječima direktorice ISSP-a dr Jadranke Kaluđerović, ograničavanje cijena određenih proizvoda, naročito domaćih, može imati kratkoročan efekat, ali dugoročno nosi ekonomske rizike.
- Kratkoročno može ublažiti pritisak na potrošačke cijene i amortizovati udar na standard građana. Međutim, dugoročno nosi rizik za poslovni uspjeh preduzeća čiji se proizvodi cjenovno kontrolišu, što može dovesti do ograničenja ponude nekih proizvoda. Dodatno, stalno miješanje države u tržišne odnose dovodi do iskrivljavanja cijena koje predstavljaju najvažniju informaciju na osnovu koje i potrošači i proizvođači donose odluke. Kada cijene više ne odražavaju realne odnose ponude i tražnje, tržište gubi sposobnost samoregulacije, što dugoročno dovodi do neefikasne raspodjele resursa, nestašica i smanjene konkurentnosti – ocjenjuje Kaluđerović.
Smatra da bi država, umjesto ograničavanja cijena, trebalo da oslobodi tržište kroz smanjenje poreza i parafiskalnih nameta, ocjenjujući da bi to proizvođačima omogućilo da sami kreiraju konkurentne cijene kroz veću efikasnost.
I u USSCG smatraju da će ovakva mjera u određenom stepenu uticati na regulaciju cijena hrane, ali ocjenjuju da su potrebne i dugoročne mjere kao što su robne rezerve, garancija sigurnog otkupa domaćih proizvoda, te veće subvencije. Napominju da kroz Sindikalnu potrošačku korpu (SPK) od početka godine prate rast troškove hrane, koji su nominalno porasli za 50 eura.
- To je drastično ugrozilo životni standard naših građana i građanki, a posebno onih sa najnižim primanjima, uključujući penzionere i one koji žive od socijalnih primanja. Važno je da se svi prehrambeni proizvodi iz SPK, njih 135, nađu na listi, jer bi njihovo ograničavanje direktno uticalo na poboljšanje životnog standarda, prvenstveno iz razloga što su to proizvodi koje domaćinstava najviše kupuju i bez kojih teško može da se zamisli život porodica u Crnoj Gori – navode iz USSCG.
Trošak hrane je, prema SPK, za treći kvartal ove godine iznosio 645 eura, što čini 31 odsto ukupne SPK koja je iznosila 2.075 eura.
- Upravo zato je bitno da se ne dozvoli dalji rast ove kategorije troškova, jer ona direktno pogađa najugroženije stanovništvo. USSCG apeluje na donosioce odluka da primijene sve raspoložive metode kako bi se inflacija obuzdala te konačno popravio materijalni položaj svih porodica u Crnoj Gori – kazali su Pobjedi iz USSCG.
Liječenje simptoma
Da ova akcija ne predstavlja sistemsku mjeru protiv inflacije, već samo liječenje simptoma, ukazuje Kaluđerović dodajući da inflaciju prvenstveno pokreće rast cijena energenata, sirovina, transporta i uvoznih komponenti, s jedne strane, te prevelika količina novca u opticaju i povećana potrošnja, s druge.
- Administrativno ograničavanje cijena ne utiče ni na jedan od tih uzroka. Ukoliko se želi sistemski i dugoročno djelovati na inflaciju, potrebno je ograničiti potrošnju fiskalnom disciplinom, odnosno racionalizacijom javne potrošnje. Što se tiče domaćih proizvoda, pozitivan efekat može postojati ako se akcija iskoristi za njihovu promociju, da potrošači više prepoznaju domaće brendove i njihovu vrijednost. Međutim, ako se domaćim proizvođačima nametnu cijene koje im ne odgovaraju, to može destimulisati proizvodnju i otežati plasman domaćih proizvoda. Zbog toga je važno je da se ovakve mjere donose u konsultacijama sa domaćim proizvođačima – navodi Kaluđerović.
Na pitanje kako podstaći potrošače da kupuju domaće proizvode nezavisno od ovakvih akcija, Kaluđerović navodi da je najbolji podsticaj njihova stvarna vrijednost, odnosno kvalitet, dostupnost i cijena formirana na tržištu, uz stabilno poslovno okruženje i fer konkurenciju.
- Potrošače treba podsticati da kupuju domaće proizvode kroz ponudu koju sama privreda stvara, odnosno kroz kvalitet i dostupnost proizvoda i konkurentne cijene. Najbolja promocija domaćeg proizvoda nije administrativna mjera, već tržišna vrijednost koju on nudi potrošaču. Znači uloga države ne treba da bude u direktnom uticaju na tržište, već u stvaranju uslova u kojima će se naši proizvođači ravnomjerno takmičiti, znači kroz jednostavnije procedure, stabilno poslovno okruženje i predvidivu poresku politiku – kaže Kaluđerović.
U ovakvim postupanjima donosioca odluka vidi i selektivnost pitajući zašto bi Vlada podržavala kupovinu domaće hrane, a ne i npr. domaćih građevinskih materijala ili softverskih rješenja.
- Dakle, umjesto na primjer subvencija, država treba da usmjeri podršku ka jačanju samog ambijenta za poslovanje, odnosno pored povoljnog fiskalnog okruženja, jačanje inovacija, digitalizacije i izvozne spremnosti, čime preduzeća dugoročno jačaju bez oslanjanja na pomoć – smatra Kaluđerović.
Upitana da prokomentariše situaciju u kojoj se najavljuju znatna sredstva za program konkurentnosti domaće proizvodnje, a s druge strane komplikuje plasman njihovih proizvoda, Kaluđerović objašnjava da podrška preduzećima može biti korisna, ali samo ako je usmjerena na povećanje produktivnosti, inovacija, standardizacije i digitalizaciju, odnosno jačanje kapaciteta da samostalno opstanu na tržištu.
- Crna Gora mora pokazati da razumije da je suština evropskog modela upravo slobodno i otvoreno tržište, a ne zavisnost od državne pomoći. Zato je ključno da država ne zamjenjuje tržište, već da stvara predvidivo i fer poslovno okruženje u kojem domaća preduzeća mogu da budu konkurentna zahvaljujući svom kvalitetu, efikasnosti i inovativnosti, a ne subvencijama - ukazuje Kaluđerović.
Rizik
Naglašava da je najefikasniji način stabilizacije cijena fiskalna disciplina i odgovorna fiskalna politika koja bi trebalo da se ogleda u smanjenju javne potrošnje i povećanju produktivnosti. To je, dodaje, ono što će djelovati na uzroke inflacije, a ne na njene simptome.
- Direktno miješanje države u formiranje cijena predstavlja ozbiljan rizik, jer narušava tržišne signale i može dugoročno destabilizovati privredu. Još opasnije je to što takve intervencije otvaraju vrata širem državnom uplivu u druge sfere ekonomije, pod izgovorom zaštite potrošača ili stabilizacije tržišta. Kada država jednom počne da određuje cijene, lako može preći na kontrolu marži, zarada ili investicionih odluka, čime se sužava prostor tržišnih sloboda i preduzetničke inicijative – upozorava Kaluđerović.
Prethodna akcija „Limitirane cijene“ odnosila se na 73 vrste proizvoda, odnosno više od hiljadu artikala. Krajem januara Đeljošaj je kazao da je akcija koja je startovala u septembru prošle godine dala rezultate, dodajući da su njihove analize i podaci Monstata i Eurostata potvrdili da su ovim mjerama stabilizovane cijene. Prema podacima Monstata, godišnja inflacija je od marta u stalnom rastu, a u septembru je dostigla 4,9 odsto.
Pobjedi su protekle sedmice iz Ministarstva finansija kazali da nemaju namjeru da smanjuju PDV na voće, povrće i meso ocjenjujući da iskustvo pokazuje da to ne bi imalo uticaja na krajnju cijenu prema potrošačima. Premijer Milojko Spajić je u parlamentu odgovarajući na pitanja poslanika u vezi s inflacijom poručio da je jedina održiva mjera povećanje konkurencije koja će se desiti kada Crna Gora postane članica EU i dio jedinstvenog tržišta od 450 miliona ljudi, te da su sve druge mjere relativno privremenog karaktera.
