- Orkestar sam prvi put sreo prije četiri godine i mogu da kažem da je do sada napredovao više od sto odsto. Vidi se da se radi, da ima ozbiljan repertoar i da ima budućnost. Sada je na vama da uspijete to da održite, tako što ćete obezbijediti dovoljno ljudi. Vidim i da želje za to ima, ali je potrebna pomoć države. I, naravno, da novac ne bude problem. To vam od srca želim - naveo je Canev.
Predavač na Fakultetu muzičke umjetnosti u Skoplju, koji je, pored ostalih, sarađivao sa Sofijskom filharmonijom, Londonskim simfonijskim orkestrom i orkestrom Kraljevskog koledža za muziku u Londonu, dobro poznaje situaciju u regionu. Zato ističe da je vrijeme da i CSO počne približvanje najmlađoj publici organizovanjem koncerta za djecu.
- U Skoplju to radimo već dugi niz godina i, vjerujte, efekat je fantastičan. Mislim da vam treba baš to, jer je investicija u djecu - da ih inficirate dobrom muzikom i kulturom. Tako ćete za deset godina imati barem petoro, šestoro mladih koji žele da studiraju muziku i ostanu u ovdje i sa kojima možete podmladiti ovaj orkestar - dodao je on.
No, okolnosti ne idu na ruku mladim i budućim muzičarima u Crnoj Gori, pošto se najavljuje reforma nakon koje će se i u muzičkim školama plaćati nastava, kao što je to slučaj sa privatnim obrazovnim institucijama.
- Po meni, to uopšte nije dobro. Kod nas se muzičko obrazovanje stiče na teret države i uvjeren sam da takva investicija mora da postoji, jer je mnogo talentovanih ljudi koji nemaju novca. Ovime bi prestala mogućnost da talentovana djeca koja nemaju mogućnosti postanu muzičari. Znam koji je problem, no nije to samo kod vas: u cijelom svijeti zatvaraju se orkestri i škole, ali ubijeđen sam da je jedno od rješenja upravo ulaganje u djecu - navodi sagovornik Porala Analitika.
U međuvremenu, i Makedoniju i Crnu Goru očekuju velike promjene kada su u pitanju uslovi rada i koncertiranja. Naime, U Skoplju i Podgorici naredne godine biće završene nove koncertne sale sa najsavremenijom opremom i odličnom akustikom.
- Ako me čuje neki vaš političar koji donosi odluke, htio bih da apelujem da malo zasuku rukave i uspostavke kontakt sa onima koji odlučuju i da te lijepe dvorane budu podstrek da naša dva orkestra uspostave saradnju. Jer, Makedonija i Crna Gora imaju mnogo tema i ideja oko kojih mogu da se okupe. Mi u Skoplju smo spremni i želimo tu saradnju - zaključio Canev.
Sinoćnji koncert u CNP-u bio je rijetka prilika da publika čuje harfu kao solo instrument. Na njoj je svirala Katrina Sederkenji, u Evropi prepoznata kao jedna od boljih harfistkinja mlađe generacije. Nakon odlično interpretiranog koncerta za gitaru i orkestar "Aranhuez" Hoakina Rodriga, koji je za harfu transkribovao španski harfista Nikanor Zabaleta, s jednakom lakoćom i vještinom izvela je "Venecijanski karneval" koji je napisao belgijski kompozitor i harfista Feliks Godfroa. viraje oduševljena crnogorskim simfoničarima i kako su je prihvatili, te joj je, dodaje, zato bilo izuzetno lako da večeras svira.- I publika je bila divna, što je uvijek dobar osjećaj kada nastupate. Moj otac, violinista Nandor Sederkenji, često nastupa ovdje, pa mi je mnogo pričao o svemu. Zaista sam se radovala što ću ovdje nastupiti prvi put, jer sam čula mnogo lijepih stvari. I sve što mi je rekao ispostavilo se da je tačno: da je Podgorica veoma lijep grad i da je samo jedan pogled kroz prozor prava inspiracija, čak i za muziku. Ljudi su prijatni i sve je dobro organizovano - ispričala je ona.
Mlada harfistkinja dodaje da orkestar, iako mlad, svira jako dobro.
- Mislim da imaju lijepu budućnost pred sobom. Sa pravim dirigentom, kao i dirigentima koji ovdje gostuju, i dobrim radom s njima - sve je moguće. Čula sam i od večerašnjeg dirigenta Borjana Caneva da su zaista dobri i da se na svakoj probi osjeća napredak. Mislim da je to odlično za njih. I, naravno, rado ću ponovo gostovati. Iskreno se tome nadam - zaključuje Sederkenji za Portal Analitika.
K.J.
Foto: MCCG/Duško Miljanić
