Izložba „Između linija“, jednog od najznačajnijih crnogorskih slikara – Cvetka Lainovića, otvorena je sinoć u Rektoratu Univerziteta Crne Gore u okviru Festivala umjetnosti, nauke i kulture (FUNK) okupivši poštovaoce njegovog djela, kolege, studente i ljubitelje umjetnosti, a bila je praćena i panel-diskusijom o njegovom stvaralaštvu.
Kako je saopšteno sa Univerziteta Crne Gore, izložbu je inicirao ljubitelj umjetnosti Petar Đurišić, a podržali rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore prof. dr Milivoje Radović.
Izložbu je otvorio dekan Fakulteta likovnih umjetnosti UCG prof. mr Marko Marković, istakavši značaj tradicije koju uspostavlja Festival umjetnosti, nauke i kulture UCG, u okviru kojeg je izložba i otvorena.
„Posebno mi je drago što ovaj festival već uspostavlja lijepu tradiciju: svake godine, u okviru programa, organizuje se izložba jednog značajnog crnogorskog slikara. Ova tradicija je važna jer slikari predstavljaju naše najprepoznatljivije stvaraoce — glasove koji su donosili emancipatorske prakse i autentičnu snagu individualnosti, inspiraciju svima nama”, kazao je Marković.
Govoreći o Cvetku Lainoviću, Marković je istakao da je riječ o „jednom od velikana, ključnoj figuri crnogorske umjetnosti XX vijeka“.
„Lainovićevo stvaralaštvo nas poziva da preispitamo materijalnost slikarstva: bijelo platno više nije neutralna podloga, već glavni protagonist umjetničkog izraza... Njegova djela nisu samo predmeti za gledanje, već konceptualna iskustva — pozivi na kontemplaciju, aktivno učešće i ponovno otkrivanje poetske dimenzije slikarstva“, dodao je on.
Marković je zaključio da je djelo Cvetka Lainovića „ovdje na Univerzitetu Crne Gore – u prostoru koji njeguje znanje, slobodu mišljenja i umjetničko istraživanje – napokon, na pravom mjestu“.
U uvodnom dijelu večeri govorila je istoričarka umjetnosti i novinarka Maja Živanović, koja je podsjetila da „gotovo 20 godina od smrti Cvetka Lainovića“ pred publikom stoji izložba koja „nije tek puko predstavljanje – no mala retrospektiva svih stvaralačkih faza umjetnika koji nije bio slikar ideja, no slikar koji stalno traga“.
„Rijetka je prilika da vidimo njegove najranije portrete dječaka, dominantnog ‘Plavog jahača’ kao i maestralnu ‘Parižanku’ iz sedamdesetih“, kazala je Živanović, dodajući da je Lainović stvarao „u jednom dahu, bez prethodnih krokija, istovremeno i duhovito i promišljeno, nekada i sa dozom cinizma“, istakla je Živanović.
Govoreći o njegovom opusu, naglasila je da je „svijet koji je bio, i jeste potpun… samo sa bijelom bojom i linijom koja je prati“, te da je umjetnik „tragao za istinom i suštinom“ kroz slikarstvo i književnost.
„Kada govorimo o tematici, ona je ciklična — od portreta, mrtvih priroda (najčešće cvijeća), pejzaža i sakralnog. U njoj se susrijećemo sa specifičnim, naoko nedovršenim, ali savršeno jednostavnim svijetom u kojem je osnovna mjera ljudskost... nebitno da li su prikazane prefinjene figure, parovi, preobražene životinje, aktovi u pokretu ili njegovi Lovćen i Ostrog“, dodala je Živanović.
Govoreći o njegovoj ličnosti, kazala je da je imao nevjerovatnu energiju, „duboku posvećenost slikarstvu“, te da je „svijet oko sebe sažimao u slike postepenog nestanka prepoznatljivih oblika... Svoju neposrednost i iskrenost nesebično je davao svima sa kojima se susretao, a kroz razne vidove umjetnosti – slikarstvo i književnost – tragao je za istinom i suštinom“.
O umjetnikovom stvaralaštvu govorila je i istoričarka umjetnosti Petrica Duletić, autorka teksta „Trag, linija, tišina: svijet Cvetka Lainovića“, koji je ujedno uvod kataloga izložbe. Duletić je istakla da Lainovićev opus „predstavlja pažljivo biran izbor radova iz privatnih kolekcija“, te da njegovo slikarstvo „zauzima posebno mjesto u umjetnosti na prostoru bivše Jugoslavije druge polovine XX i početka XXI vijeka“.
Ona je podsjetila da se umjetnikov put „razvijao postepenim otkrivanjem unutrašnjeg svijeta slike – svijeta koji prepliće stvarno i nadrealno, vidljivo i naslućeno“, te da je „bijela slika postala njegov misaoni prostor“. Posebno je naglasila da je Lainović „u portretima tragao ne za psihološkim opisom, već za duhovnim izrazom lica“, a da su mu „slike svjedočanstvo o nemiru i traganju, ali i o tišini i svjetlosti koja vodi ka spoznaji“.
Na panelu su, pored Duletić i Živanović, govorili i dr Milenko Lainović, koji se prisjetio umjetnikovog života u Staroj varoši, djetinjstva i hobija, te slikar Filip Janković, koji je podijelio uspomene sa zajedničkih izložbi i prijateljstva sa Cvetkom Lainovićem.
Izložba „Između linija“ prikazuje radove iz privatnih kolekcija i donosi presjek stvaralaštva Cvetka Lainovića — od ranih portreta i pejzaža do zrelih bijelih platna koja su postala njegov zaštitni znak. Publika je imala priliku da sagleda Lainovića kao umjetnika koji je „trajno tragao za slobodom izraza, duhovnošću i tišinom slike“, ali i kao stvaraoca čije su linije i boje ostavile dubok trag u istoriji crnogorske umjetnosti.
Izložba će biti otvorena do 28. novembra.
