Da bi 20. novembra 1985. godine pokrenuli Windows 1.0, morali ste da imati PC sa DOS 2.0, kao i dva dvostrana floppy diska, 256 KB memorije i novotariju poznatu pod nazivom "grafička kartica". Windows je podržavao neke od DOS aplikacija, dok bi druge zauzele čitav ekran. Teško je danas reći kako je ovaj tridesetogodišnjak bio odmah uspješan. Korisnici naviknuti komuniciranje s računarom putem komandne linije nisu objeručke prihvatili grafički interfejs, pa je tokom prvih godina prodato tek 500.000 primjeraka. U to vrijeme PC navigacija, koja podrazumijeva klikove mišem po grafičkom interfejsu umjesto beskrajnog skrolovanja teksta, nije bila sasvim nova, ali je bila revolucionarna ideja, jedna od onih kojoj možemo da zahvalimo za sveprisutnost računara u našim životima danas.
Windows je ozbiljnije počeo da se širi tek početkom '90-tih godina prošlog stoljeća, kada je počeo u većoj mjeri da se koristi i u našim krajevima. Ali, kada je uhvatio zalet, više mu ništa nije moglo stati na put. Postao je sinonimom za personalne računare, a matičnu firmu pretvorio u jednu od najmoćnijih i najuspješnijih na svijetu.
Bilo je jednostavno usvojiti osnovna znanja o Windows-ima i jednostavno ih koristiti. Niste morali da budete naročito informatički obrazovani, bilo je dovoljno biti radoznao i spreman na učenje.
Tokom trideset godina, Microsoft-ov operativni sistem imao je brojne uspone i padove. Windows 3.11 bili su prvi pravi hit među korisnicima i donijeli ozbiljan komercijalni uspjeh, toliki da su u Microsoft-u morali da počnu da razmišljaju o njima kao o zasebnoj platformi, ne tek pukom dodatku za DOS.
Windows for Workgroups takođe je bio uspješan kao platforma za konzole, prodajne terminale i radne stanice. Mogli su da se nađu u različitim uređajima i nakon što smo dobro zagazili u novi milenijum, a vjerovatno ih ponegdje ima i danas.
Izvor i foto: Tportal.hr
