Ministar kulture Pavle Goranović kaže za Dnevne novine da Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti posmatra kao osnaženi mehanizam u očuvanju i zaštiti crnogorskog kulturnog nasljeđa čijim će se usvajanjem uspostaviti i dodatni monitoring države nad do sada zakonski nedovoljno zaštićenim dobrima.
"Kulturna baština predstavlja temelj crnogorskog identiteta. Njeno očuvanje i razvoj moraju biti zasnovani na potpunom afirmisanju istorijskih, kulturnih i drugih vrijednosti Crne Gore. No, isto tako poznavanju prijetnji i opasnosti, te mogućnosti koje pruža status kulturne baštine i ukupnih potencijala koje baština posjeduje. Uvažavajući sve ovo, Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti i njegove odredbe posmatram kao osnaženi mehanizam u očuvanju i zaštiti crnogorskog kulturnog nasljeđa", istakao je on.
Ministar kulture je naglasio da Nacrt posmatra u kontekstu pozitivnog zakonskog tretiranja kulturne baštine.
"Uvažavajući da se crnogorska kultura temelji na neprolaznim vrijednostima bogate tradicije, ali i usvajanju savremenih iskustava, uz njegovanje različitosti kulturnih izraza, Ministarstvo kulture sagledava Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti prevashodno sa tog aspekta. Vjekovno prožimanje brojnih civilizacija i kultura na prostoru Crne Gore obezbijedilo je istorijsko utemeljenje njenoj kulturnoj raznolikosti i definisalo vrijednost jedinstvenog kulturnog nasljeđa“, rekao je on.
Prema njegovim riječima s obzirom na to da se u skladu sa važećim Zakonom o zaštiti kulturnih dobara definišu ključna pitanja od značaja za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara, smatra da će se usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti, uspostaviti i dodatni monitoring države nad do sada zakonski nedovoljno zaštićenim dobrima.
„Time će se, između ostalog, stvoriti uslovi za praćenje stanja i očuvanje nevalorizovanog dijela kulturne baštine", kazao je Goranović.
Ministar nema dileme kako treba tretirati naše kulturno blago i što su obaveze vlasnika ili držaoca.
"Bez obzira ko upravlja određenim kulturnim dobrom, niko ne može sporiti da je sve to crnogorsko kulturno blago. I tako ga treba tretirati. To sa sobom nosi posebne obaveze vlasnika ili držaoca, koji su dužni da čuvaju, poštuju, održavaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju. Međutim, bez obzira ko neposredno upravlja kulturnim dobrom, i bez obzira da li je u pitanju nepokretno ili pokretno dobro, sakralnog ili drugog karaktera, država ima posebnu obavezu i odgovornost da štiti, prati stanje i afirmiše naslijeđene kulturne vrijednosti svih kulturnih dobara koja se nalaze na njenoj teritoriji", rekao je ministar kulture.
izvor: Dnevne novine