„Glavni razlog nije usporavanje potražnje već to što ona nije rasla jednakom dinamikom rasta ponude, pa je ta strana postala preveliki tas na vagi. Sve veća proizvodnja ključnih roba kao što su nafta, kukuruz i željezna ruda jednostavno ne nalazi tržište i logične su onda sve niže cijene u trgovanju tim materijalima kako bi se napravila ravnoteža ponude i potražnje“, tvrdi Ole Hansen, rukovodilac sektora roba u Saxo Banci.
Cijena zlata i dalje pod pritiskom
Finansijski i fizički ulagači u zlato već neko vrijeme traže druge mogućnosti, pa je na primjer zlato u julu doseglo nove višegodišnje rekorde najnižih cijena pošto su hedge fondovi i ulagači s ETF-ovima rasprodavali žuti metal, pojašnjava Hansen. Podsjeća ipak da je nervoza zbog devalvacije u Kini pomogla u oporavku na nivo od 1170 dolara za uncu, ali kako se nastavljaju procjene oko Fedove odluke za kamatnu stopu, zlato će i dalje biti pod pritiskom iako bi povećana tržišna nesigurnost i pad vrijednosti valuta i dionica na tržištima u razvoju značili potražnju za alternativnim investicijama.
"Naša procjena za zlato do kraja godine je rast na 1275 dolara za uncu, osim ako se u nekom trenutku ne dogodi značajni pad ispod 1080 dolara. S obzirom na očekivanja sa zlatom, ali i industrijskim metalima, srebro bi do kraja godine trebalo imati bolje rezultate od zlata, odnosno očekujem da će krajem 2015. doći do 17 dolara za uncu", kaže Hansen i u kratkom osvrtu na kukuruz dodaje da će obilna ponuda iz Sjeverne i Južne Amerike popuniti zalihe pred nadolazeću zimu i stoga, ako se ne dogodi neki poremećaj u zadnjem trenutku pred žetvu, cijena kukuruza ima ograničeni potencijal za rast.
Najveći potrošač bakra u svijetu je Kina
Bakar je glavno mjerilo s kojim tržište pokušava odgonetnuti kakva će biti potražnja najvećeg svjetskog potrošača, Kine. Kako sve više vlada zabrinutost da će usporavanje kineskog gospodarstva biti brže nego što se očekivalo, cijena bakra klizi i trenutno je na najnižim nivoima od recesije iz 2009. godine, poručuju iz Saxo Banke.
„Ponuda ipak raste u očekivanju nastavka snažne potražnje u zemljama u razvoju, ne samo u Kini. Kako je i u tom području došlo do kočenja, tek se očekuje odgovor proizvođača bakra. U skladu s tim rast je limitiran, no pomaci su mogući s obzirom na stimulativne mjere koje sprovodi Kina. Vjerujem stoga da će se bakar oporaviti s trenutnih niskih nivoa prema 5500 dolara za tonu na kraju godine“, ističe Hansen.
Nafta: "Prvo mora biti gore, da bi bilo bolje"
"Za sirovu naftu trenutno vrijedi uzrečica 'prvo mora biti gore, da bi bilo bolje’. Nafta je pod pritiskom hroničnog viška u proizvodnji, s članicama Opeka koje su u očaju za gotovinom ubrzale proizvodnju dok se obrnuti slijed događaja kod američkih proizvođača iz škriljaca tek očekuje. S obzirom da se u sljedeća tri mjeseca očekuje smanjenje potražnje u rafinerijama u SAD zbog sezonskih faktora, zalihe će se dodatno popuniti, s trenutnih oko 100 miliona barela više od petogodišnjeg prosjeka", pojašnjava Hansen i zaključuje da tek treba vidjeti značajniji pad u proizvodnji radi prevladavajućeg mišljenja da je cijena od 40 dolara za barel neprofitabilna za mnoge proizvođače u SAD-u.
„Najnoviji događaji u Kini, kao najvećeg uvoznika sirove nafte, dodatno zabrinjavaju jer svako smanjenje u potražnji, donijeće nove prekomjerne količine u ponudi i moguće gubitke onim proizvođačima koji su već previše izloženi, prije nego što se proizvodnja eventualno smanji. Do kraja godine vjerujem da će tip nafte WTI s američkog tržišta doći do 55 dolara za barel, ali i da će biti puno trzavica na tom putu“, zaključuje prvi čovjek za tržište roba u Saxo banci.
(Index.hr)
