Ministarstvo poljoprivrede objavilo je dokument u kome se navodi trenutni status započetih projekata iz oblasti poljoprivrede. Za projekt dodjele bespovratnih sredstava iz oblasti poljoprivrede IPARD like, vlada veliko interesovanje, budući da je podnesen 521 zahtjev ukupne vrijednosti 21,8 miliona eura. Novac za ovaj projekat biće isplaćen u četvrtom kvartalu. Odobreno je i 308.000 eura za 51 projekat iz oblasti podrške preradi na gazdinstvima. Traže se renomirani investitori iz oblasti finalne drvoprerade, da pokrenu ovu nekada perspektivnu djelatnost, budući na velike resurse koje Crna Gora ima i koji se, prema opštim procjenama, neracionalno koristi. Ono što ohrabruje je otvaranje dvije fabrike peleta- u Andrijevici i Gusinju.
Podrška investicijama u poljoprivredi - IPARD like projekat: Praktično, projekat je nastavak MIDAS projekta, s tim što se sada finansira iz evropskih fondova. Prema dokumentu, ovaj projekat dodjele bespovratnih sredstava se uspješno odvija. Ukupno je primljen 521 zahtjev čija je vrijednost 21,8 miliona eura sa PDV-om. Završene su administrativne provjere kompletnosti i prihvatljivosti i u toku je bodovanje uspješnih zahtjeva.
Nakon intenzivne javne kampanje koja je sprovedena u svim opštinama u Crnoj Gori u svrhu predstavljanja svih uslova i kriterijuma za podršku po ovom projektu formiran je i Odbor za monitoring IPARD like projekta.
„Nakon provjere svih zahtjeva i bodovanja i rangiranja prihvatljivih projekata slijedi potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratne podrške. Po potpisivanju, korisnici se obavezuju da u propisanom roku iz svojih sredstava realizuju investiciju i podnesu zahtjev za isplatu-povraćaj sredstava sa dokazima o izvršenim uplatama i ostalom propisanom dokumentacijom. Procedura odobravanja zahtjeva za isplatu-povraćaj je ista kao i procedura za odobravanje zahtjeva za podršku i obuhvata administrativnu i terensku kontrolu“, navodi se u dokumentu. Prema ranijim najavama, predviđen je povraćaj do polovine potrošenih sredstava.
Rok za potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratne podrške je treći kvartal 2015. godine, dok je početak isplate sredstava bespovratne podrške predviđen u četvrtom kvartalu, najkasnije do kraja ove godine.
Jačanje prerađivačkog sektora u oblasti poljoprivrede: Novost je da su podignuti zasadi ljekovitog i aromatičnog bilja površine pet hektara.
„Koncept predviđa razvoj prerađivačkog sektora u oblasti poljoprivrede kako bi se ostvarili dodatni prihodi i povećala dodata vrijednost s obzirom na investicije u primarnu proizvodnju. Ministarstvo je završilo administrativnu kontrolu vezanu za Javni poziv za podršku preradi na gazdinstvima. Odobren je 51 projekat, sa ukupnim obimom investicije od 308.000 eura. U dijelu podsticaja predviđenih mjerama Agrobudžeta za podršku podizanja višegodišnjih zasada ljekovitog i aromatičnog bilja, odobrene su dvije investicije i podignuti novih zasada površine pet hektara“, piše u informaciji.
Jačanje drvoprerađivačke industrije: Zalihe drveta u našim šumama predstavljaju dovoljnu sirovinsku osnovu za razvoj ove grane prerađivačke industrije. Opšti je zaključak da se u Crnoj Gori drvo ne koristi u mjeri očekivanog i mogućeg, kao i da postojeće korišćenje karakterišu neracionalnosti, pa su između ostalog potrebne investicije i ciljana podrška razvoju drvne industrije, posebno u segmentima polufinalne i finalne prerade drveta. „Statistički podaci za 2014. godinu ukazuju na rast proizvodnje u šumarstvu od 25 odsto i rast od 70 odsto u drvnoj industriji u odnosu na 2013. godinu. Takođe, prvi put se bilježi proizvodnja peleta u Crnoj Gori, u dvije novootvore fabrike za proizvodnju peleta u Andrijevici i jednom manjem pogonu u Gusinju“, piše u dokumentu.
Godinama nazad, u Crnoj Gori, nakon zatvaranja fabrika iz doba SFRJ, drvo se kao sirovina i legalno i nelegalno izvozilo u zemlje regiona. Bez finalne prerade, dobit od takvog posla su jedino imali šverceri, a država je ostajala bez značajnih prihoda.
U cilju realizacije projekta razvoja drvoperarde, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja je izradilo Strategiju razvoja šumarstva i drvne industrije za period 2014 - 2024 godina, sa trogodišnjim akcionim planovima. Pored toga, zajedno sa EBRD je izrađena Studija potencijala za investicije u sektoru drvoprerađivačke industrije, i u oktobru mjesecu je planirana investiciona konferencija u Crnoj Gori.
„U kontinuitetu se održavaju kontakti sa potencijalnim investitorima, u cilju pokretanja drvoprerađivačke proizvodnje na Žabljaku, realizacije privatizacije preduzeća "Gornji Ibar" iz Rožaja, reorganizacije i pokretanja kontinuirane proizvodnje u preduzeću "Javorak MB" u Nikšiću i otvaranja novih drvoprerađivačkih pogona na sjeveru Crne Gore. Obzirom na dugoročan karakter aktivnosti očekuje se da prezentirane aktivnosti budu realizovane do sredine 2017. godine“, predviđa se u dokumentu.
Izgradnja pogona za preradu otpada životinjskog porijekla: U odnosu na trenutni način uređenja, standardi Evropske unije zahtijevaju drugačija rješenja odstranjivanja i rukovođenja otpadom životinjskog porijekla. Shodno postojećoj regulativi, svaki proizvođač dužan je da pronađe mjesto adekvatno za odlaganje otpada ovog tipa. Studija za neškodljivo uklanjanje životinjskog otpada, urađena u okviru MIDAS projekta, jasno ukazuje da trenutni kapaciteti kojima Crna Gora raspolaže, nijesu dovoljni za izgradnju samostalnog projekta za ovu namjenu. Ipak, cilj Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je da u saradnji sa potencijalnim investitorima zajednički pronađe rješenje za izgradnju ovakovog pogona na teritoriji Crne Gore, vjerujući da se time problem dugoročno rješava.
Moguće rješenje leži u saradnji sa zemljama regiona, kroz koju bi se ostvarile dovoljne količine otpada. Zato je bez regionalne saradnje ovaj projekat neodrživ. Da bi cjelokupni proces proizvodnje bio zaokružen i u skladu sa standardima, potrebno je urediti svaki dio tog procesa.
„U cilju što bolje pripreme za realizaciju ovog projekta MPRR je sprovelo niz aktivnosti koje su uključivale izradu Plana upravljanja nus proizvodima životinjskog porijekla i predlog je već pripremljen u okviru MIDAS projekta. Pripremljen je i Predlog studije izvodljivosti za pilot-projekat odlaganja kategorije 1 nus proizvoda životinjskog porijekla i specifičnog rizičnog materijala u opštinama Nikšić i Bijelo Polje.
Izrađeni su pravilnici o rukovođenju otpadom životinjskog porijekla, na osnovu čega će se stvoriti platforma za privlačenje investitora koji su zainteresovani za otkup i preradu otpada životinjskog porijekla i usaglašavanje sa EU regulativom.
„Uspostavljeni su kontakti sa kompanijama Energo zelena-Belgija, ATEVMađarska, ICM-Irish Country Meats Tokom septembra održani su sastanci sa potencijalnim investitorima u ovoj oblasti. Nakon usvajanja pripremljenih dokumenata, stvoriće se jasnija slika o samim potrebama, i vrstom postrojenja koje se planira izgraditi i modalitetima izgradnje. Paralelno de se nastaviti aktivnosti koje uključuju animiranje investitora za potencijalna ulaganja u ovu oblast“, predlaže se u dokumentu.
Dugoročan zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini: Iako Crna Gora ima visok stepen obradivog zemljišta po glavi stanovnika, problem predstavlja činjenica da je obradivo zemljište usitnjeno, što otežava ozbiljniju industrijsku proizvodnju u oblasti poljoprivrede. Takođe, stanje na terenu koje ne korespondira dostupnoj dokumentaciji, što usporava cjelokupnu proceduru davanja u zakup zemljišta. Kroz strategiju kooperativa i “Zakona o agro - kooperativama”, teži se kolektiviziranju, udruživanju proizvođača i njihove proizvodnje na usitnjenim posjedima.
Sa druge strane mali broj velikih parcela moraju biti strateški opredijeljene i privedene namjeni koja će generisati povećanje poljoprivredne proizvodnje namijenjene domaćoj potrošnji i izvozu što će direktno uticati na smanjenje spoljnotrgovinskog deficita. Zasijane površine predstavljaće osnovu za kreiranje sredstava koje de Crna Gora ubudude crpiti iz fondova Evropske unije, što, pored rasta proizvodnje, smanjenja uvoza kroz zadovoljenje sopstevnih proizvoda i izvoz predstavlja jedan od glavnih ciljeva poljoprivredne politike“, konstatuje se u informaciji.
Imovinsko-pravni odnosi usporovaju realizaciju projekta: Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja u saradnji sa drugim organima sprovodi aktivnosti na identifikaciji raspoloživih površina obradivog zemljišta koje se nalazi u državnom vlasništvu sa ciljem izdavanja u zakup i valorizacije prirodnih potencijala. Ono što ove procedure usporava administrativne i imovinsko-pravne prepreke koje onemogućavaju da značajan dio poljoprivrednog zemljišta koji je identifikovan bude i procesuiran kao predlog Vladi za zakup poljoprivrednog zemljišta. Objavljen je jedan javni oglas za zakup poljoprivrednog zemljišta u KO Jelenak, opština Danilovgrad, koji je bio neuspješan zato što nije bilo zainteresovanih. U međuvremenu, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja uradilo je nacrt Metodologije za procjenu početne cijene zakupa poljoprivrednog zemljišta.
Slijedi obilježavanje zemljišta u privatnom vlasništvu: U dokumentu se najavljuje da će Ministarstvo početi obilježavanje zemljišta u privatnom vlasništvu.
„Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja će kroz realizaciju LPIS prijekta (Sistema identifikacije poljoprivrednog zemljišta) započeti proceduru obilježavanja poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, što će doprinijeti kreiranja jedinstvene baze raspoloživog poljoprivrednog zemljišta u Crnoj Gori. Predviđeno je da Metodologija bude usvojena u četvrtom kvartalu.
Predrag ZEČEVIĆ
