Vlasnici zemljišta okupili su se danas na katunu na Krnovu, gdje je bila prisutna i policija, ali incidenta nije bilo. Oni su objasnili da se nijesu okupili da bi blokirali gradnju, već da bi uputili još jedan poziv državi da riješi situaciju.
Riječ je o sporu nastalom zato što većina od oko stotinjak vlasnika zemljišta, ukupne površine od 600 hiljada kvadratnih metara, nije prihvatila prvobitno utvrđenu cijenu od 50 centi za metar kvadratni, koju im je ponudila država. U sudskom postupku, koji su pokrenuli vlasnici, utvrđena je cijena od oko dva eura po metru kvadratnom zemljišta.
Presude su postale izvršne, ali nadležni još nijesu završili imovinsko-pravni spor, niti isplatili novac vlasnicima.
Vlasnici zemljišta danas su uputili i pisani zahtjev ministarstvima finansija i ekonomije i investitorima, u kojima navode da nijesu protiv projekta gradnje vjetroelektrana na Krnovu, ali da treba da dobiju novac za svoje privatne posjede.
Jedan od vlasnika, Mlađen Zajović, kazao je da spor oko procjene vrijednosti njihovih posjeda i isplate traje još od 2012. godine, kada im je država oduzela zemlju shodno važećem zakonu.
„Nedospustivoje da spor traje tri godine, a da nam stižu rješenja za plaćanje poreza na oduzetu zemlju“, naveo je Zajović.
Prema njegovim rijčima, da bi zemlja bila procijenjena po odgovarajućoj cijeni, vlasnici su morali pojedinačno za svaku parcelu platiti sudskom vještaku iznos od po 335 eura.
„Sve smo ispoštovali i sada od države samo tražimo da nam isplati cijenu koju je odredio sudski vještak“, poručio je Zajović.
Vlasnik livade, preko koje se danas probija put, precizirao je da mu je sudska presuda od izvršna od aprila i da po njoj država treba da mu isplati po dva eura za kvadratni metar.
Vlasnik zemljišta Rajko Lalić, kazao je da mu je država oduzela više od tri hilajde kvadrata i da mu je stigla presuda Osnovnog suda u Nikšiću još u novembru prošle godine.
„Neću im dozvoliti da uđu u moj privatni posjed dok mi ne isplate novac“, rekao je Lalić.
Miodrag Lalatović je izričit da do 1. septembra od nadležnih dobije odgovor na pitanje kada će mu biti isplaćen novac, jer će u suprotnom nakon tog roka spriječiti radove.
Vlasnici su u dopisu upućenom ministarstvima i investitorima pitali i zašto njihova imovina nije tretirana kao državna, odnosno zbog čega im nije ponuđen ugovor o dugoročnom zakupu po usovima kao što je uređeno sa državnim zemljištem, čiji zakup se plaća od 2010. godine.
Oni tvrde da je takav ugovor sklopljen na period od 20 plus pet godina, dok se njihova imovina oduzima trajno po nedopustivo niskoj nadoknadi od 50 centi.
Vlasnici su pitali i po kom zakonu država može da obezbijedi dozvolu za radove na njihovim posjedima ako je tu zemlju još nijesu uknjižili kao svoju, jer nijesu okončani imovinsko-pravni onosi.
Izvor: Mina
Foto: ozon.org.me
