Svečanosti su prisustvovali brojni građani iz svih djelova države, a među njima su bili i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i predsjednik SUBNOR Crne Gore Andrija Nikolić.
Tokom događaja, na spomenik palim borcima sa Ljubotinja, koji je obnovljen u susret današnjem prazniku, vijence su položili predstavnici SUBNOR Crne Gore, Skupštine Crne Gore, Vojske Crne Gore, Prijestonice Cetinje, Mjesne zajednice „Ljubotinj“, kao i članovi SUBNOR Opštine Bor, Republika Srbija.
Na svečanosti su govorili gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović, potpredsjednik Skupštine Crne Gore Milutin Simović i predsjednik UBNOR Cetinje Stevan Radunović.
Obraćajući se prisutnima, gradonačelnik Prijestonice Cetinje Aleksandar Bogdanović naglasio je značaj 13. jula, kao datuma koji ima posebnu težinu u crnogorskoj istoriji.
- Ovaj datum, prije svega, treba da nas podsjeti na tekovine antifašizma, a time i na ideje sloge i zajedništva - koje su ukorijenjene u našoj prošlosti, na koje se oslanja naša sadašnjost, i bez kojih nema budućnosti.
Iz tog narodnog zajedništva, uostalom, proistekao je 13. jul 1878. godine, kada je Crna Gora stekla međunarodno priznanje. A crnogorska sloga motivisala je hrabre ustanike da 13. jula 1941. godine krenu u otpor okupatoru - kao prvi nosioci iskre slobode u utamničenoj Evropi.
Ideja slobode, kao ideja koja spaja, za Crnogorce je, zahvaljujući snažnim događajima, oduvijek predstavljala izraz zrelosti, stvar principa i tradicije. Tako je i sa 13. julom - datumom kojeg se sjećamo sa posebnim poštovanjem, ali i sa svim našim precima, sviknutim na iskušenja i stradanja, čije je slobodarsko djelo, za nas, uzor i vodilja – rekao je gradonačelnik Cetinja.
On se osvrnuo i na značaj odreda sa Ljubotinja i Gornjeg Ceklina, koji su neposredno po ustanku, u mjestu Košćele, zaustavili ofanzivu okupatorskih snaga.
- Kada stojimo na ovom mjestu i sjećamo se hrabrih članova Ljubotinjskog i Gornjo-Ceklinskog odreda, nezaobilazno je prisjetiti se i njihovog podviga, ostvarenog 15. jula 1941. godine. Zahvaljujući njihovoj hrabrosti, mjesto Košćele od tog je dana simbol nepremostive prepreke za okupatora, a za sve Crnogorce - lokacija koja na savršen način ilustruje da boj ne bije svijetlo oružje, već srce u junaka.
Iako znatno malobrojniji, ljubotinjski i ceklinski ustanici tog su dana zadali težak udarac okupatoru – koji će revolucionarno uticati na cjelokupan dalji tok Narodno – oslobodilačke borbe na ovim prostorima. Zato su Košćele i odredi sa Ljubotinja i Ceklina koji su ih učinili slavnim - sinonim slobode i njene besmrtnosti – zaključio je on.
Posjetioce događaja pozdravio je i potpredsjednik Skupštine Crne Gore Milutin Simović, …
- U crnogorskoj prošlosti mnogo je sudbonosnih datuma i dana. U novijoj istoriji naše države dva su osobito važna, kroz koje su progovorili vjekovi - Dan državnosti i Dan ustanka , koji su se nekom višom voljom i razlozima stopili u jedan - trinaesti jul.
Trinaesti jul 1878 kada je na berlinskom kongresu Crnoj Gori potvrđena viševjekovna borba za nezavisnost, međunarodnim priznanjem njene državnoisti i trinaesti jul kada je u okupiranoj Crnoj Gori buknuo oslobodilački antifašistički ustanak i postao svetionik i metafora za pokorene narode.
Trinaesti jul je povezao vjekove crnogorske istorije od svetog kneza Vladimira Dukljanskog, preko ustanaka njegovog sinovca Vojislava - rodonačelnika prve crnogorske dinastije, njegove slavne pobjede kod Bara 1042. godine, te međunarodnog priznanja Duklje od strane Carigrada i Rima, pa velikih istorijskih, vojničkih, duhovnih i kulturnih podviga Balšića, Crnojevića, Petrovića, sve do sudbonosnih bitaka na Carevu Lazu, Martinićima, Krusima, Morači, Grahovcu, Vučjem Dolu, Fundini, Sutjesci - sve do onih koje su se vodile slovom i perom, do konačne 21. maja 2006 – istakao je Simović.
Tokom svečanosti, prisutnima se, ispred Saveza udruženja boraca Narodno oslobodilačkog rata i antifašista Crne Gore obratio predsjednik cetinjskog UBNOR-a Stevan Radunović.
- Posebno mi je drago što ovaj veliki praznik ove godine u kojoj slavimo sedam decenija od pobjede nad fašizmom obilježavamo baš na Ljubotinju, ispred spomenika borcima palim u oslobodilačkom ratu i narodnoj revoluciji. Ljubotinj je to zasluđžio doprinosom koji je dao NOB-u.
Ako bi taj doprinos mjerili brojem učesnika, brojem prvoboraca, narodnih heroja, visokih oficira, komandanata i komesara i brojem onih koji su, nažalost, poginuli u toj borbi, prema broju stanovnika, vjerujem da nema dijela tadašnje Jugoslavije koji bi bio ispred Ljubotinja ili ravan njemu.
U drugom svjetskom ratu ostvarena je pobjeda nad fašizmom, ali to ne znači da je on za svagda iskorijenjen. Stoga smo dužni da ideju antifašizma njegujemo i razvijamo. To je naš dug prema borcima koji su izvojevali tu pobjedu i naša obaveza prema sadašnjim i budućim generacijama – kazao je Radunović.
