Na primjer, leptir monarh može, iz godine u godinu, da preleti nevjerovatnih 5.000 kilometara i uvijek se vrati na isto mjesto, dok polarne čigre redovno lete oko 71.000 km, na relaciji između Grenlanda i Antarktika.
Ljudi ne mogu da osjete magnetna polja, a naučnici do danas nisu uspjeli da pronađu organe kojima životinje mogu. Jedan tim je 2012. godine kod golubova otkrio ćelije koje obrađuju podatke o magnetnim poljima, ali ne i sam organ koji ih prikuplja.
Ali, izgleda da je to konačno pošlo za rukom stručnjacima s Univerziteta Teksas u Ostinu. U novom istraživanju predstavljenom u časopisu eLife, oni su u mozgu crva otkrili strukturu poput antene, koja tim životinjama omogućava da osjećaju magnetno polje. Postoji velika vjerovatnoća da bi slične organe mogle da imaju ostale životinje koje se služe magnetnom navigacijom.
- Postojalo je takmičenje ko će prvi otkriti magnetosenzorne neurone. Izgleda da smo mi pobijedili s crvima, što je veliko iznenađenje jer niko nije mislio da bi oni mogli da osjećaju Zemljino magnetno polje - rekao je Pirs Šimomura.
Antena u tijelu malenog glatkog crva C. elegans otkrivena je slučajno, tokom istraživanja Alchajmerove bolesti. Naučnici su primijetili da crvi iz Teksasa, kada su gladni, hranu traže kretanjem prema dolje. Za razliku od njih, crvi koji su stigli iz drugih djelova svijeta, na primjer s Havaja ili iz Australije, kretali su se u odnosu na magnetno polje pod tačno određenim uglom, koji bi odgovarao smjeru prema dolje da su istraživanja bila sprovođena u njihovoj domovini.
Kada su uz pomoć zavojnice promijenili magnetno polje oko crva, njihovo ponašanje se promijenilo u skladu sa smjerom polja.
Ali, konačni uspjeh dogodio se u trenutku kada su u istraživanje uključeni crvi kojima je genetskom modifikacijom blokirano formiranje tzv. neurona AFD u mozgu. Crvi tada nisu mijenjali svoje ponašanje s promjenama u magnetnom polju, jer očigledno nisu bili sposobni da osjetemagnetno polje.
Neuroni AFD su sićušne strukture na kraju neurona, koje crvima omogućavaju da pod zemljom osjete nivoe ugljendioksida i temperaturu. Kako bi potvrdili da su oni ključ misterije, naučnici su upotrijebili tehniku poznatu kao snimanje kalcijumom, koja je pokazala da promjene magnetnog polja čine da neuroni AFD svijetle.
U narednim istraživanjima tim će pokušati da otkrije da li postoje slični neuroni u drugim vrstama, i funkcionišu li na isti način. Ako se to potvrdi, možda bi čak i ljudi jednog dana mogli da razviju istu sposobnost.
Izvor: T portal
Foto: ucdavis.edu
