SSICG ovo ističu u šestom izdanju svoje Bijele knjige, koja je predstavljena u Podgorici. U njoj navode da su tokom 2013. godine poslovni subjekti bili dva puta "iznenađeni" povećanjem dvije najznačajnije poreske stope.
- Porez na dodatu vrijednost (PDV) povećan je sa 17 odsto na 19 odsto, a porez na dohodak sa devet odsto na 15 odsto za dio plate preko prosječne, koja iznosi 480 eura. Iako su nazvani privremenim, kriznim porezima, ništa se nije promijenilo do ove godine, pa čak i tada je sniženje bilo skoro beznačajno, na 13 odsto - stoji u dokumentu SSICG.
Oni podsjećaju da je Crna Gora generalno prepoznata kao zemlja s niskim poreskim režimom.
- Veoma je dobro imati takav imidž u poslovnoj zajednici. Međutim, to je samo dio priče, jer porez na dobit od devet odsto nije jedina stavka koju treba uzeti u razmatranje prilikom diskusije o poreskoj politici - smatraju u SSICG.
Bijela knjiga, dokument koji izdaje SSICG, ukazuje na glavne izazove sa kojima se ulagači suočavaju u poslovanju na crnogorskom tržištu. SSICG je u najnovijem izdanju dao 92 preporuke i ocijenio da se investiciona klima i poslovno okruženje u Crnoj Gori nijesu u prošloj godini promijenili u odnosu na prethodnu, pa je indeks, koji predstavlja procjenu jednostavnosti i efektnosti poslovanja u Crnoj Gori, iznosio 6,3. Članovi SSICG u Bijeloj knjizi ocjenjuju pojedinačne oblasti, među kojima su tržište rada i zapošljavanje, razvoj nekretnina, porezi i doprinosi, korporativno upravljanje i vladavina prava.
Kada su u pitanju strane direktne investicije, iz SSICG su podsjetili da je u prošloj godini zabilježen pozitivan trend u njihovom prilivu, čime je negativni trend iz 2013. godine preokrenut.
- I pored evidentnog porasta priliva stranih direktnih investicija, cifre još nijesu dostigle rekordni nivo iz perioda naglog rasta nakon sticanja nezavisnosti - kazali su iz SSICG.
Kada su u pitanju preporuke iz određenih oblasti, iz Savjeta su ocijenili da su novim Zakonom o elektronskim komunikacijama predviđene veoma visoke kazne koje u SSICG smatraju nesrazmjernim propisanim prekršajima i da prije predstavljaju represivnu nego preventivnu mjeru.
Takođe, iz SSICG navode da rigidna rješenja Zakona o radu mogu negativno uticati na cjelokupnu crnogorsku ekonomiju.
- To je oblast koja je i dalje predmet kritika poslovne zajednice, prije svega zbog nefleksibilnih odredbi koje sprječavaju razvoj jačeg tržišta rada i indirektno štite radnike koji imaju neadekvatne radne rezultate, doprinoseći na taj način višoj stopi nezaposlenosti - rekli su iz SSICG i dodali da tržište rada u Crnoj Gori ne tretira ravnopravno domaće i strane zaposlene.
Komentarišući regulative iz oblasti stečaja, iz Savjeta su kazali da se prijavljeno novčano potraživanje utvrđuje i smatra odobrenim ukoliko ga nije osporio stečajni upravnik ili drugi povjerilac.
- Na žalost, u praksi je ovo pravo često predmet zloupotrebe. Stečajni upravnik često postupa u interesu dužnika, iako zakon nalaže da bude nezavisan. Još je ozbiljnija činjenica da stečajni upravnik nema obavezu da objasni zašto su određena potraživanja definisana kao osporena, iako podnesak povjerioca sadrži jasne dokaze - rekli su iz SSICG.
Iz Savjeta su ocijenili id a bi Crna Gora trebalo da razmotri uvođenje liberalnijeg režima za dobijanje turističkih viza, kako bi omogućila turistima i kupcima nekretnina iz zemalja iz kojih dolaze neki od najvećih stranih investitora u Crnoj Gori, lakši pristup zemlji.
- Osim od dalje liberalizacije viznog režima, Crna Gora bi mogla imati velike koristi i od uvođenja takozvanog Ekonomskog pasoša. Naši članovi su uvjereni da bi dostupnost ove opcije potencijalnom investitoru privukla u zemlju znatno više stranih investicija - ocijenili su iz SSICG, udruženja vodećih stranih investitora u Crnoj Gori, koje je u januaru 2009. godine osnovalo pet kompanija, a danas savjet čini 26.
