Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u Crnoj Gori Đulio Moreno, govoreći o najskorijim planovima, najavio je u razgovoru za Portal Analitika da će ta banka uskoro postati manjinski akcionar crnogorske kompanije Voli ali, sa američkim investicionim fondom Advent, i suvlasnik balkanskih podružnica Alpe adria banke.
“Pomoći ćemo veliku investiciju u logistički centar Volija koji će prikupljati poljoprivredne proizvode. Crna Gora ima potencijal u oblasti poljoprivrede, ali je nedovoljno razvijen. Nevjerovatno je da u toku turističke sezone uvozite salatu iz zemalja okruženja! Druga velika investicija je na regionalnom nivou i biće ozvaničena za nekoliko nedjelja. Riječ je o prodaji balkanskih podružnica Hipo alpe adria banke američkom investicionom fondu Advent. Advent će biti vlasnik 80 odsto kapitala, a EBRD 20 procenata. HAAB će, ako želi, dobiti kreditne linije od nas, ali će imati status kao bilo koji drugi klijent. Riječ je o podružnicama banke u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji” kazao je Moreno u razgovoru za Portal Analitika.
On se nada da će EBRD uskoro raspisati tender za gradnju žičare od Cetinja do Kotora, što bi, kako ocjenjuje, bila turistička atrakcija.
“Kada sam je prvi put posjetio 2000. godine, Budva je bila lijep mali grad, a sad je zbog neplanske gradnje katastrofa”, mišljenja je sagovornik Portala Analitika koji smatra i da Crna Gora ne treba da razvija tešku industriju, već da nacionalnu ekonomiju treba da bazira na održivom turizmu, proizvodnji struje i hrane.
Inače, projekcija EBRD-a kada je riječ o rastu crnogorske ekonomije slaže se sa projekcijama Vlade i Centralne banke i kreće se oko 3,5 odsti.
“Ali, kod Crne Gore je specifična situacija, jer je rast od jedan odsto ustvari samo oko 40 miliona eura. Bilo bi sa psihološke tačke gledišta bitno ukoliko bi rast bio veći od četiri odsto”, smatra sagovornik Portala Analitika.
ANALITIKA: U čemu je razlika između EBRD-ja i komercijalnih banaka?
MORENO: EBRD je osnovana 1991, neposredno nakon pada Berlinskog zida, sa idejom da se pomogne tranzicija regije ka liberalnijem modelu ekonomije. EBRD je jedna od tri evropske banke, zajedno sa ECB i EIB.
Treba objasniti da EBRD nije instrument Evropske unije, već regionalna banka. EBRD trenutno ima 64 akcionara - većina je iz Evrope, a i Crna Gora ima 0,025 odsto udjela. Neke zemlje, poput SAD, Japana, Kanade, Australije, Velike Britanije i Švajcarske su takođe akcionari, naravno sa mnogo većim udjelom. Takođe, vlasnički udio imaju posebno i Evropska Unija, kao i Evropska Investiciona Banka.
Mi imamo oko 30 milijardi eura autorizovanog kapitala i poslujemo kao revolving fond. Pozajmljujemo kapital, vraćamo ga nazad pa ga ponovo pozajmljujemo. Pozajmljujemo oko devet milijardi eura godišnje. Poslujemo kao komercijalna banka, ali finansiramo striktno projekte koji podrazumijevaju otvaranje novih radnih mjesta. To znači, recimo, da možemo finansirati gradnju hotela ili tržnog centra, ali ne i gradnju apartmana. Obezbjeđujemo i tehničku podršku za savjetodavne usluge i namjenske grantove, npr. za održavanje puteva u Crnoj Gori.
EBRD može biti i akcionar. Za mjesec i po ili dva planiramo da postanemo manjinski akcionari kompanije Voli. Pomoći ćemo veliku investiciju u logistički centar koji će prikupljati poljoprivredne proizvode. Crna Gora ima potencijal u oblasti poljoprivrede, ali je nedovoljno razvijen. Nevjerovatno je da u toku turističke sezone uvozite salatu iz zemalja okruženja. Npr. imate fantastičan sir, ali ga ne možete prodavati u supermarketima ukoliko nije pravilno upakovan.
ANALITIKA: Koliko novca planirate da plasirate u Crnu Goru tokom 2015. godine?
MORENO: EBRD nema fiksni budžet i sve zavisi od kvaliteta projekata. Ove godine planiramo da investiramo do 100 miliona, a lani smo sa 75 miliona finansirali deset projekata. Imamo veliki projekat gradnje vjetroelektrane na Krnovu, koji sufinansiramo sa Njemačkom razvojnom bankom. Projekat je "težak" oko 130 miliona eura, a mi ćemo obezbijediti 48,5 miliona. Biće to najveći privatni proizvođač energije i iz vjetroelektrane će se pokrivati šest do sedam odsto potrošnje struje u Crnoj Gori. Takođe ćemo finansirati gradnju mini hidroelektrane na Bistrici (Bijelo Polje), druge faze puta od granice sa Srbijom do Kolašina, kao i rekonstrukciju tivatskog aerodroma.
ANALITIKA: Koji su glavni kriterijumi koje klijent treba da ispuni da bi dobio finansijsku podršku EBRD-a? U kojem rasponu se kreću kamate na kredite koje odobravate?
MORENO: Postoje određeni sektori koje možemo finansirati, ne možemo finansirati stvari poput kazina, proizvodnje alkohola, oružja, duvana... Naravno da provjeravamo i da li je potencijalni klijent učestvovao u nekim sumnjivim aktivnostima. Jedan od osnovnih kriterijuma je da je projekat finansijski održiv i da mora imati pozitivan efekat u ekonomskom smislu, kao npr. povećanje konkurentnosti, otvaranje novih radnih mjesta, poboljšanje korporativnog upravljanja.. Zbog visokih troškova analize, obrade podataka i tima koji radi na pripremi i odobrenju projekata, iznos finansiranja mora biti minimum oko million eura. Mi nijesmo banka koja daje kredite od 200 ili 300 hiljada nekoj maloj firmi, ali svakako možemo obezbijediti kreditnu liniju za mala i srednja preduzeća koja se indirektno plasira posredstvom neke komercijalne banke. Procjenjuje se i uticaj projekta na životnu sredinu. Standardi su isti za kredit od milion eura i kredit od sto miliona.
Nama nije cilj da budemo konkurenti komercijalnim bankama. Kamate jesu na nivou onih koje odobravaju komercijalne banke, ali mi možemo ponuditi kredite sa rokom otplate od 10 ili 15 godina, kao i tehničku pomoć i konsultantske usluge. Kad smo prije pet ili šest godina prvi put odobrili kredit Voliju, obezbijedili smo novac za unapređenje IT sistema. U momentu kad Voli rasproda boce vode, sistem automatski naručuje novu količinu. Sad pomažemo firmi Montecco da utvrdimo najbolji model razvoja te kompanije. Što se tiče kamatnih stopa, one zavise od strukture svake pozajmice. Mi smo u suštini bolji od komercijalnih banaka jer nudimo više. Radimo monitoring i pratimo kako se projekat razvija cijelo vrijeme. U nekim slučajevima postajemo i partner klijentu, i to uvijek kao mali akcionar i nemamo ambicija da vodimo kompaniju.
Još jedna velika investicija na regionalnom nivou, koja će biti zaključena za nekoliko nedjelja, je prodaja balkanskih podružnica Hipo alpe adria banke američkom investicionom fondu Advent. Advent će biti vlasnik 80 odsto kapitala, a EBRD 20 procenata. HAAB će, ako želi, dobiti kreditne linije od nas, ali će imati status kao bilo koji drugi klijent. Riječ je o podružnicama banke u Crnoj Gori, BiH, Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.
ANALITIKA: Da li bi EBRD bila zainteresovana da finansira projekat gradnje drugog bloka pljevaljske termoelektrane?
MORENO: Nažalost ne. EBRD je prije dvije godine sklopila sporazum sa EU vezano za novu energetsku politiku koji nam ne dozvoljava da finansiramo takvu vrstu projekata zbog određenog uticaja na životnu sredinu. Ne govorim o tome da li gradnja drugog bloka TE ima smisla ili ne, već da ga ne možemo finansirati. Samo u izuzetnim slučajevima možemo finansirati projekte na bazi eksploatacije uglja, i to u zemljama koje nemaju alternativnih izvora energije.
ANALITIKA: Koji biznis u Crnoj Gori može "izdržati" dvocifrene kamate?
MORENO: Prosječna kamata za dobre kompanije u Crnoj Gori je od šest do osam procenata, što je puno. Na kamate utiče visok procenat loših kredita i treba jačati zakonsku regulativu u dijelu sprovođenja stečajnog postupka. Postoji i problem neznanja, jer je neki sudija možda dobar za striktno prave stvari, ali nije kompetentan za rješavanje slučajeva sa lošim kreditima. Takođe, potrebno je povećati i kapacitete za efikasno sprovođenje regulative. Ovo nije problem samo u Crnoj Gori, već i u zemljama regiona.
Tri sektora su presudna za crnogorsku ekonomiju. Prije svega održivi turizam - potrebne su ozbiljne investicije u cilju produženja sezone. Nijedan hotel ne može biti profitabilan ako sezona traje četiri mjeseca. Da bi produžili sezonu morate ulagati u infrastrukturu i propratne sadržaje poput golf terena, kongresnih centara... Za finansiranje hotela smo dosta selektivni kao institucija jer je teško napraviti održiv model, prije svega zbog kratke turističke sezone. Takođe, postoje značajni rizici u implementaciji i nažalost nemate puno investitora koji posjeduju iskustvo i finansijsku snagu da iznesu ovakve projekte. Nadam se da ćemo uskoro raspisati tender za gradnju žičare od Cetinja do Kotora, što bi bila turistička atrakcija.
Budva je kad sam je prvi put posjetio 2000. godine bila lijep mali grad, a sad je zbog neplanske gradnje katastrofa.
Drugi sektor na kojem treba bazirati ekonomiju je proizvodnja struje. Mi smo uključeni u gradnju podmorskog kabla između Crne Gore i Italije. Takođe finansiramo nabavku pametnih brojila za potrebe Elektroprivrede Crne Gore. Pregovaramo sa CGES-om o realizaciji projekta unapređenja distributivne mreže. Treći sektor je poljoprivredna proizvodnja.
Mislim da Crna Gora ne treba da razvija tešku industriju. Privatizacija brodogradilišta Bijela je klasični industrijski projekat koji se oslanja na turizam. Imajući u vidu da od Splita do Grčke nema brodogradilišta za opravku jahti, to bi bilo izuzetno značajno za Porto Montenegro, Lušticu i Kumbor. Jahte bi duže ostajale ovdje, kao i njihova posada, što bi bilo pogodno za formiranje klastera. Institut Igalo je još jedan dobar primjer, jer ta ustanova za rehabilitaciju može raditi 365 dana godišnje. Nijesam protiv fabrika, ali nikad ne bih investirao u Crnoj Gori u fabriku za proizvodnju automobila.
ANALITIKA: Šta mislite o tzv. Podgoričkom modelu saniranja problema loših kredita?
MORENO: Mi smo radili analizu tog projekta prije nego što je pokrenut. Ministar Radoje Žugić je prethodno bio guverner CBCG, tako da je odlično upoznat sa situacijom. Prva stvar je prepoznati problem i pokušati da napravite korake u pravcu njegovog rješavanja, što je već urađeno. Najvažnije komercijalne banke su očistile portfolio od loših kredita, koji su uglavnom vezani za tržište nekretnina. Komercijalna banka će, ako je vlasnik lijepog parčeta zemlje, sačekati par godina ako treba da ga proda po većoj cijeni.
Ovdje smo 2007. imali problem da ako tražite milion eura kredita, banka vam je odobravala 1,2 miliona, što nije dobro za tržište jer kredit treba vraćati, i onda faktički radite da bi otplaćivali kredit. Centralna banka treba da bude oprezna, jer sad u Crnoj Gori postoji 13 banaka, uz još dvije koje će uskoro biti otvorene. Mislim da je to za zemlju od 650 hiljada stanovnika previše i da će za pet godina opstati svega pet ili šest banaka.
ANALITIKA: Šta mislite o preporuci CBCG da se ograniče kamate?
MORENO: To je upitno. Ovdje svakako treba uraditi dobru analizu i napraviti određenu selekciju. Možda treba ograničiti kamate za određene finansijske proizvode, ali kamate na kredite za privredu variraju od slučaja do slučaja i dobri klijenti će uvijek dobiti dobre uslove. Komercijalne banke su opreznije zbog gubitaka u prošlosti. Ograničenjem kamata, po mom mišljenju, se ne postiže mnogo. Druge zemlje su probale sa sličnim mjerama i nijesam ubijeđen da su postignuti neki značajni rezultati. Osim toga, ovakve mjere motivišu banke da pronađu alternativne načine za naplatu i možda postanu manje transparentne prema klijentima kada su u pitanju uslovi finansiranja.
ANALITIKA: Kakve su projekcije EBRD-ja vezano za rast crnogorske ekonomije u 2015. godini?
MORENO: Naše projekcije su u skladu sa projekcijama Vlade i Centralne banke, oko 3,5 odsto BDP-a. Svjetska banka ima nešto optimističniju procjenu. Ja bih izrazio rezervu vezano za doprinos gradnje autoputa Bar- Boljare rastu ekonomije, jer će ga graditi radnici iz Kine i zato što su obezbjeđene poreske olakšice.
Ako se očekivani pad broja dolazaka ruskih turista nadomjesti gostima sa nekih drugih destinacija, onda sezona može biti uspješna. Menadžer jednog hotela mi je priznao da imaju puno otkazanih aranžmana od ruskih gostiju.
Mislim da će svakako biti ostvaren rast, a kod Crne Gore je specifično jer je rast od jedan odsto ustvari samo oko 40 miliona eura. Bilo bi sa psihološke tačke gledišta bitno ukoliko bi rast bio veći od četiri odsto.
Pozitivno je takođe što se Crna Gora približava NATO-u. Ne očekujem da će NATO otvarati vojne baze u Crnoj Gori, ali bi priključenje tom savezu bilo važno zbog osjećaja bezbjednosti i sigurnosti investitora. Za stranca koji želi da kupi apartman na Luštici je priključenje NATO savezu bitna stvar, jer mu pruža određenu vrstu sigurnosti investicije.
Siniša GORANOVIĆ
