Gosti u okviru 14. Don Brankovih dana muzke biće još Dubrovački simfonijski orkestar sa dirigentom Mladenom Tarbukom, Nemanja Radulović - Paganini 21. vijeka, pijanistkinja Elena Baškirova, kvartet Henchelt i Gibonni. Tu su još sopran Katarina Jovanović, pijanista Albert Mamrijev, slijepi pijanisti iz regiona Perica Mihaljević i Uglješa Brkljač, kabare pijanista Bečke opere Robert Verner. Praizvođenje kompozicije Nine Perović povodom 450 godina od smrti Blažene Ozane prirediće novoosnovani Crnogorski volakni ansambl Luča, koji vodi Zorana Latković, uz glumicu Varju Đukić.
- Iza svakog koncerta koji radimo postoji priča, koncept. Mnogo je lakše dovesti zvijezdu i napraviti vatromet, ali je često mrak poslije takvih događaja samo još veći. Mi radimo postupno i temeljito, trudeći se da ono što radimo bude postojanije i traje duže od jednog bljeska - kazao je za Portal Analitika prvi čovjek KotorArta i Don Brankovih dana muzike, Ratimir Martinović.
ANALITIKA: Na koji način se ove godine finansira program 14. Don Brankovih dana muzike? Da li je poznato koliko novca će za njega biti izdvojeno?
MARTINOVIĆ: Još čekamo odgovor iz Ministarstva kulture na naš zahtjev, tako da ukupan budžet za ovogodišnje izdanje još nije poznat. Ni za Don Brankove dane, ni za ostatak KotorArta. Znate, i pored blagovremenog slanja programa i zahtjeva, naš se budžetprošlih godina uglavnom donosio u junu mjesecu, desetak dana prije početka festivala. To su loše i opasne prakse, ne samo za centralne nervne sisteme nas pojedinaca koji smo angažovani, već uopšte za sistem funkcionisanja u domenu kulture. Naročito kada imate festival koji je međunarodni i kada ugovore sa umjetnicima, zbog njihovih obaveza, morate sklapati mjesecima, a nekad čak i godinu dana unaprijed. Na sve to smo i ranije ukazivali. Zaista bi nam svima bilo lakše kada bi se o finansiranju prosto ranije pričalo i dogovaralo, onako kako se to radi čak i u zemljama okruženja. Mi ćemo nastaviti sa pokušajima da takve navike mijenjamo - u interesu svih.
Što se ostalih novina tiče, mogu vam, kao koordinator programa cijelog KotorArta, reći da nas je Paolo Magelli obavijestio da više ne može i ne želi da radi. Doduše, o tome se nekoliko godina unazad pričalo i njegova pozicija direktora je bila više umjetničkog, nego izvršnog karaktera. To je naravno i razumljivo s obzirom na to da ne živi u zemlji, da je jako zauzet oko rediteljskih angažmana širom Evrope. Magelli je dao svoj doprinos festivalu kroz uloženu kreativnu energiju, ali i kroz pojedine odluke koje su oblikovale život festivala i njegovih segmenata. Siguran sam da će on u nekoj mjeri ostati vezan i za Kotor, i za ono što radimo, makar u kapacitetu reditelja čiji je umjetnički izraz prepoznatljiv i van granica našeg regiona.
Spominjući Magellija, hoću da kažem da su skoro svi selektori osam različitih cijelina KotorArta predložili svoje programe koji su, po zajedničkoj ocjeni, izuzetno kvalitetni. Kao i prethodnih godina, pozorišni segment tačnije KotorarTeatar, koji bi ove godine trebalo da ima jednu premijeru, mjesec i nešto prije početka, još uvijek nije dostavio ništa precizno vezano za njihov program... Iz Crnogorskog narodnog pozorišta, koproducenta značajnog broja predstava, dobili smo odgovor da se "njima ne žuri".
Međutim, i pored takvog praznog hoda i prepreka na koje smo se, nažalost, skoro pa navikli, većina ekipe KotorArta vrlo predano i posvećeno radi na njegovoj pripremi i realizaciji.
ANALITIKA: Da li je već poznat termin održavanja i ko će otvoriti 14. Don Brankove dane muzike?
MARTINOVIĆ: Don Brankovi dani muzike od 2009. funkcionišu kao segment KotorArta, festivala od nacionalnog značaja. Tokom proteklih šest godina objedinjenog funkcionisanja, svaki od osam segmenata imao je neka svoja otvaranja. Ove godine ćemo pokušati da sa našim prirodnim partnerom - Crnogorskim simfonijskim orkestrom - napravimo izuzetak, kroz zajedničko Svečano otvaranje planirano za 25. jun, koje bi trebalo označiti i početak svih programa. Ovo, međutim, nije jedini simfonijski koncert planiran za ovogodišnji muzički program, jer 20. jula dočekujemo Dubrovački simfonijski orkestar sa dirigentom Mladenom Tarbukom, novim direktorom Dubrovačkih ljetnjih igara, interesantnim programom i solistima, ali i porukama koje njihovo gostovanje šalje.
ANALITIKA: Ko su glavne zvijezde ovogodišnjeg izdanja tog festivala, kako klasične, tako i u programu popularne muzike?MARTINOVIĆ: Znam da publika voli zvijezde, ali se u festivalu podjednako trudimo oko njegovog koncepta. Vjerujem da se upravo po njemu - i po kvalitetu onoga što radimo - i prepoznajemo. Mogu vam reći da dolazi Nemanja Radulović, Paganini 21. vijeka kako ga zove štampa, ili Gibonni 26. jula, zatim pijanistkinja Elena Baškirova, kvartet Henchelt, koji su samo neki od ovogodišnjih zvijezda. Ali, važnije je da Gibonni dolazi u neobičnom, manjem sastavu, u nekoj vrsti intimnog događaja biranog za prostor dešavanja ispred kotorske Katedrale. Važno mi je da nam Nemanja, najnovije lice čuvenog Deutche Grammophona dolazi prvi put, da nam Baškirova, čiji je život oličenje muzike, otvara nova vrata muzičke elite Evrope, da Henchelt kvartet dolazi u okviru evropske turneje povodom njihovih 30 godina postojanja.
Iza svakog koncerta koji radimo postoji priča, koncept. Mnogo je lakše dovesti zvijezdu i napraviti vatromet, ali je često mrak poslije takvih događaja samo još veći. Mi radimo postupno i temeljito, trudeći se da ono što radimo bude postojanije i traje duže od jednog bljeska.
I važno mi je da spomenem da takav pristup prepoznaju i na gradskom i na državnom nivou, kroz pokroviteljstvo Ministarstva kulture, Opštine Kotor, ali i UNESCO-a koji je već četvrtu godinu zaredom naš pokrovitelj. Isto tako, moram spomenuti da da je lista sponzora sve duža i da se najveći odazivaju našem pozivu, a među njima su Luštica Bay, Dukley Gardens sa kojima zajednički realizujemo neke programe, Hellenic Coca Cola, zatim na lokalnom nivou Luka Kotor, Turistička organizacija Kotora… Ovo su sponzori koji stoje iza cijelog festivala KotorArt i čija nam je podrška dokaz da smo na dobrom putu i u smislu animiranja privrednog sektora.
ANALITIKA: Koga ćemo imati priliku da čujemo prvi put?
MARTINOVIĆ: Rekao bih da će 90 odsto ovogodišnjih umjetnika nastupiti po prvi put. Lista bi bila poduža kada bih sve njih krenuo nabrajati. Kao soliste sa našim festivalskim orkestrom, imaćemo prilike da čujemo sopranistkinju Katarinu Jovanović, pijanistu Alberta Mamrijeva, oboje sa značajnim međunarodnim karijerama. Inače, sva tri koncerta festivalskog orkestra imaće veoma interesantne programe i izuzetne dirigente. Predstaviće se slijepi pijanisti iz regiona, između ostalih Perica Mihaljević i Uglješa Brkljač u projektu koji ima za cilj da skrene pažnju na ove izuzetne ljude, njihov talenat i istrajnost. Za mene su oni zvijezde jednakog sjaja kao i oni za koje je većina već čula. Organizujemo dvije večeri kabarea sa pijanistom Bečke opere Robertom Vernerom, forme koju do sada nismo imali. Džez orkestar će imati svoje veče pod nazivom "Igranka", a sastavi tog orkestra će, par dana uoči ovog nastupa, svirati po kotorskim pjacama, doprinoseći projektu oživljavanju trgova Starog grada…
ANALITIKA: Kompozitorka Nina Perović najavila je mogućnost da njena kompozicija bude premijerno izvedena na 14. DBDM. O kakvom djelu je riječ i da li će još neki kompozitor imati istu čast?
MARTINOVIĆ: Već nekoliko godina unazad poručujemo i premijerno izvodima djela crnogorskih autora. Ali ne samo njih. Podsjetiću, 2009. godine britanski kompozitor Ivan Moody je komponovao horsko djelo Himnu Svetom Nikoli, povodom 100 godina izgradnje istoimene crkve u Kotoru. Žarko Mirković je, u povodu prve decenije Don Brakovih dana napisao djelo Taraf trio, a Ivan Marović djelo Iskra basamrtna za orkestar i naratora u povodu Njegoševe godišnjice. Prošle godine mladi Marko Kovač napisao je Dinarsku svitu za klavirski kvintet. Ove godine smo poručili djelo Nine Perović, a povod je 450 godina smrti Blažene Ozane, lokalne svetice čiji je kult jak u Kotoru. Na koncertu koji će 6. avgusta biti priređen u Crkvi Svetog Pavla - uz koju je bila Ozanina ćelija u kojoj je bila svojevoljno zazidana više od 50 godina - program će izvesti novoformirani Crnogorski volakni ansambl Luča koji vodi Zorana Latković. Izvodiće numere visoke renesanse, baroka i premijeru spomenutog djela Nine Perović, dok će glumica Varja Đukić, čitajući predložak našeg ambasadora u Italiji Antuna Sbutege, dočarati životni i duhovni put ove svetice.
ANALITIKA: Da li ovaj segment KotorArta i dalje ima prateći program posvećen najmlađima, KotorArtić i čemu će on ove godine biti posvećen?
MARTINOVIĆ: KotorArtić će ove godine trajati deset dana, tokom avgusta, i dešavaće se na pjacama grada. Radionice za djecu će imati dvije teme: životinjsko carstvo u muzici i klasični hitovi. Koristeći ovo kao muzički osnov, djeca će uz igru, sviranje različitih instrumenata, cirkuske vještine, horsko pjevanje, radionice pravljenja instrumenata, imati priliku da kreativno provedu vrijeme učeći se muzici. Naša je želja da umjetničku muziku maksimalno približimo i prilagodimo najmlađem uzrastu. KotorArtić ove godine realizuje Kreativni pogon - udruženje koje se radom sa djecom bavi dugi niz godina, a muzički urednik je Marina Mikić.
K.J.
Foto: MCCG
