Kada je riječ o kaznenim odredbama, radna verzija zakona predviđa novčane kazne od 400 do 40 hiljada eura, ali to ne znači da će biti i konačno određeni raspon kaznenih novčanih sankcija, pa ih treba uzeti samo kao radnu verziju koja je usklađena sa Zakonom o zaštiti potrošača koji predviđa slične novčane kazne za nepoštovanje odredbi ovog zakona.
Prijedlog zakona o zabrani obmanjujućeg oglašavanja kod pružanja usluga i prodaje proizvoda, koji će Ministarstvo ekonomije predložiti Vladi krajem ove godine, urediće pitanje zaštite trgovaca i potrošača od obmanjujućeg i komparativnog oglašavanja.
Iz Ministarstva ekonomije je saopšteno agenciji Mina-business da je osnovni razlog za donošenje zakona usaglašavanje nacionalnog sa zakonodavstvom Evropske unije EU.
Pod pojmom obmanjujuće oglašavanje podrazumijeva se, kako se navodi, bilo koje oglašavanje koje na bilo koji način, uključujući njegovo predstavljanje, dovodi u zabludu ili je vjerovatno da će dovesti u zabludu osobe kojima je upućeno ili do kojih dopire, pa je vjerovatno da će zbog toga uticati na njihovo ekonomsko ponašanje, odnosno da zbog toga povrjeđuje ili je vjerovatno da će povrijediti interese konkurenta.
“Pod komparativnim oglašavanjem podrazumijeva se bilo koje oglašavanje koje direktno ili indirektno upućuje na konkurenta, odnosno koje direktno ili indirektno upućuje na robu ili usluge koje konkurent nudi”, precizirali su iz Ministarstva.
Iz Ministarstva su objasnili da kada se govori o zakonu o zabrani obmanjujućeg i komparativnog oglašavanja, riječ je o radnoj verziji zakona, odnosno njenom nacrtu koji će u daljoj obradi i ekspertskoj analizi sasvim sigurno pretrpjeti određene izmjene i dopune.
“Zakonski se potrošač tretira kao slabija strana u kupoprodajnom procesu, odnosno u ugovornom odnosu koji gradi sa trgovcem, zato se prevashodno i radi na maksimalizaciji zaštićenosti potrošača od svakog prevarnog ili obmanjujućeg oglašavanja, pa i samog činjenja koje proizilazi iz ovakvog oblika prikazivanja oglasne poruke”, naveli su iz Ministarstva.
Ako se u oglasu kaže da upotrebom određenog proizvoda može da se postigne nešto za šta je kupac zainteresovan, to bi, kako se dodaje, moralo da bude i postignuto, inače je riječ o obmani.
“Za kupca nimalo nije lako da dokaže da li proizvod zaista odgovara karakteristikama istaknutim u reklami, poput ekološki, biorazgradiv, zdrav i probiotički. Koristeći tu činjenicu, proizvođači na svoje artikle olako stavljaju etikete sa ovim karakteristikama”, kazali su iz Ministarstva.
O manipulacijama u smislu obmane potrošača govore, kako su rekli, stručne kontrole tih proizvoda koje često dokazuju da je riječ o dezinformacijama u oglašavanju.
“Nova rješenja u Predlogu zakona pozitivno će uticati na indirektnu zaštitu interesa potrošača da su informacije o proizvodima koje se oglašavaju suštinske, relevantne, povjerljive i reprezentativne za pojedinačne proizvode i omogućavaju potrošaču da donese adekvatnu odluku o ponuđenim proizvodima i uslugama”, smatraju u Ministarstvu.
Nova rješenja će, kako su kazali, pozitivno uticati na objektivno prikazivanje svojstva raznih uporedivih proizvoda i usluga, zaštitu potrošača i efikasnu borbu protiv nedozvoljenog komparativnog oglašavanja u odnosu trgovca prema potrošačima (B2C - business to consumer), zaštitu trgovca u odnosu na druge trgovce, odnosno konkurente (B2B) u odnosu na dozvoljeno komparativno oglašavanje i nedozvoljeno obmanjujuće oglašavanje, kao i mogućnost trgovaca da zaštite svoje ekonomske interese na tržištu.
“Moći će se djelovati i zahtjevom za privremenim mjerama zaštite koju donosi sud i prije pokretanja postupka sa tužbom, ako tužitelj dokaže da je sporno oglašavanje nedozvoljeno”, rekli su iz Ministarstva.
Kada je riječ o kaznenim odredbama, radna verzija zakona predviđa novčane kazne od 400 do 40 hiljada eura, ali to ne znači da će biti i konačno određeni raspon kaznenih novčanih sankcija, pa ih treba uzeti samo kao radnu verziju koja je usklađena sa Zakonom o zaštiti potrošača koji predviđa slične novčane kazne za nepoštovanje odredbi ovog zakona.
Takođe, radnom verzijom zakona predviđen je inspekcijski nadzor nad sprovođenjem zakona u odnosu na zaštitu potrošača, što znači u odnosu trgovca prema potrošaču, ali ne i u odnosu između trgovaca odnosno konkurenta, za koje je propisana zaštita njihovih interesesa kao subjekata na tržištu tužbom na sudu.
"Prijedlogom su propisane upravne mjere, od kojih jedna propisuje da nadležni organ nadzora ili druga ovlašćena osoba nadležnog organa može trgovcu rješenjem privremeno ili trajno zabraniti bilo kakvo oglašavanje ili bilo kakvo objavljivanje oglasa ako nije još objavljen, ali njegovo objavljivanje neposredno predstoji, ako u toku nadzora utvrdi da trgovac oglašava proizvode ili usluge na način koji je suprotan odredbama zakona ili upoređujuće oglašava proizvode ili usluge suprotno odredbama zakona”, objasnili su iz Ministarstva.
U pogledu jačanja zakonodavnog okvira na području zaštite potrošača, Ministarstvo ekonomije radi i na izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača. Takođe, planom je predviđeno da se u ovoj godini donese 14 zakona, uredbi i pravilnika što, kako se dodaje, govori koliko se značaja pridaje harmonizaciji domaćih sa propisima koji su u oblasti potrošačkih prava zastupljeni u državama EU.
“Sve ovo govori o izraženim namjerama i kontinuiranom radu Ministarstva ekonomije da se što je moguće prije na kvalitetniji način postignu standardi koji su na raspolaganju i građanima širom EU. Kada posmatramo položaj potrošača u Crnoj Gori, možemo sa neskrivenim zadovoljstvom konstatovati da je u dijelu pravne regulative urađeno mnogo i da se svakim danom radi na dodatnom osnaživanju svih subjekata koji su neizostavni dio zaštite potrošača”, kazali su iz Ministarstva.
Neophodno je da se, kako su poručili, informisanost potrošača o njihovim pravima aktivnije sprovodi preko potrošačkih organizacija kako bi potrošač bio upoznat sa svojim pravima i mogućnostima koje im pruža zakonska regulativa.
“Neophodna je pravovremena reakcija organa koji kontrolišu poštovanja zakonskih propisa i agilnije djelovanje u kriznim situacijama kako bi potrošači imali potpuni osjećaj zaštićenosti i sigurnosti koji im pružaju usvojene zakonske norme”, zaključili su iz Ministarstva.
Mina biznis
