U prethodnom monitoring periodu Medijski savjet za samoregulaciju je dobio tri žalbe, od kojih je dvije prihvatio, a treća žalba je riješena putem medijacije.
“Kada je riječ o dijelu monitoringa, koji se odnosi na štampane medije u ovom periodu je registrovano 29 slučajeva kršenja nekog od načela Kodeksa novinara. U najvećem dijelu se ova kršenja odnose na načelo 1 , odnosno objavljivanje netačnih, neprovjerenih i senzacionalističkih informacija. U manjem dijelu je kršeno načelo 3 Kodeksa, smještanjem u nepravilan kontekst činjenica ili nerazdvajanjem komentara od informacija”, saopštio je na današnjoj pres konferenciji izvršni sekretar MSS-a Ranko Vujović.
MSS je konstatovao slučaj kršenja načela koja se odnose na pretpostavku nevinosti i zaštitu privatnosti. Takođe, primjetan je trend objavljivanja jednostranih informacija, kao i pokušaji diskreditovanja pojedinaca selektivnim plasiranjem činjenica ili objavljivanjem netačnih podataka.
“Primjetno je takođe da su neki pojedinci u fokusu pojedinih medija već duži period i da pisanje o njima prerasta u prave medijske kampanje. Za neprovjerene tužbe koje se objavljuju na njihov račun gotovo po pravilu se zaboravlja da se objavi da su oni te optužbe negirali. Napominjemo još jednom da se u izvještaju u najvećem dijelu radi o kršenjima u tekstovima koji se najavljuju na naslovnim stranama i zbog toga nose posebnu težinu kada su u pitanju profesionalni standardi i etika”, kazao je Vujović.
Jedan od primjera kršenja novinarskog Kodeksa je izvještavanje o osamdesetogodišnjem A.N. iz barskog naselja Veliki Gorani, koji je 19.decembra ubio svog komšiju i sinovog tasta lovačkom puškom. Nakon toga čovjek se na jedno vrijeme bio zabarikadirao u svojoj kući. Dnevne novine su na naslovnoj strani lista objavili fotografiju A.N. na prozoru, uz naslov “Gledajte utakmicu, neću se brzo ubiti”.
“MSS smatra da je ovakav senzacionalistički pristup krajnje neprimjeren za izvještavanje o jednoj velikoj porodičnoj tragediji kao da je riječ o kakvom rialitiju ili zabavnom spektaklu. U istom stilu je i banalizujući naslov, izvučen iz konteksta navodnog čovjekovog obraćanja jednom od članova porodice. MSS smatra da je prekršen Kodeks i da se preko granica dobrog ukusa ušlo u život rodbinski povezanih osoba, što je tim teže budući da je riječ o malom mjestu, tako da ovakvo ponašanje medija može imati ružne i teške posljedice koje prave dodatnu štetu i nanose dodatni bol porodicama”, kazala je članica MSS-a Gordana Borović.
Dnevni list "Pobjeda" nije kršio načela u prethodnom periodu.
U prethodnom periodu koji je analiziran i list Informer je nekoliko puta drastično kršio načela, kao sa objavljivanjem fotografije obnažene žene za koju je tvrdio da je riječ o tek izabranoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Hrabar Kitarović. Naslov teksta je “Kolinda u seks akciji – Ljudi da li je ovo hrvatska predsjednica?”
“MSS smatra da je Informer ovim tekstom i fotografijama napravio veliki propust, tim veći i teži što se pokušala oblatiti predsjednica jedne države. MSS smatra oportunim da naglasi da u analizi tekstova objavljenih u Informeru uvijek ima u vidu da je riječ o tabloidu, što znači da mu je senzacionalizam jedan od postulata na kojima je bazirana njegova uređivačka politika. To znači da izvjesna pretjerivanja ovog lista MSS posmatra u tom kontekstu. Međutim, MSS smatra da se senzacionalizmom ne može opravdati ovako veliki uređivački promašaj”, konstatovala je Borović.
Masakr u Parizu u redakciji „Šarli Ebdoa“ i posjeta Hašima Tačija Crnoj Gori, bili su u prethodnom periodu povod za veliki broj neprikladnih kometara na našim portalima i kršenje velikog broja osnovnih načela Kodeksa novinara.
“Bez obzira što Kodeks novinara Crne Gore ne spominje on line novinarstvo, budući da se radi o etičkim standardima novinarske profesije, stav je MSS da se etička pravila odnose i na rad portala i na komentare čitalaca, jer se u tom domenu, otvorene i široke interakcije između medija i čitalaca, sada, najčešće, zloupotrebljava sloboda izražavanja. Stav MSS-a jeste da je uredništvo medija odgovorno za sadržaje objavljene na internet portalu, tim prije, jer samo, često, krši vlastito “korisničko upustvo” da neće objavljivati informacije u cilju izazivanja rasne, vjerske i nacionalne mržnje i netrpeljivosti ili ih koristiti u bilo kojem kontekstu koji sadrži vulgarnosti i pozive na nasilje”, izjavio je na predstavljanju Izvještaja Branko Vojičić.
Stav MSS-a je da portali koji nastoje da vode javnu debatu, moraju voditi računa ne samo o vlastitom uticaju i dostojanstvu, već i o posljedicama javne riječi koja može ugroziti nečiji život.
Na pitanje novinara da li je u ovom periodu bilo više kršenja Kodeksa, Vujović je odgovorio da se MSS ne bavi svim kršenjima u medijima, već da „registruju one koji su na naslovnim stranama i udarnim vijestima“.
A da li novinari odgovaraju u redakcijama za kršenje načela, otvoreno je pitanje. Vujović kaže da za sada niko nije odgovarao, a da se to često opravdava pričom da novinari zbog ugroženog položaja i malih plata ne mogu biti nezavisni.
Kršenje kodeksa, smatra članica MSS-a Gordana Borović, je vrlo kompleksno pitanje i novinar se ne nalazi u zavidnoj situaciji, naprotiv, i sam odnos sa urednikom je dodatno komplikovan jer novinar ne utiče na konačnu opremu teksta ili priloga, te je uredniku data konačna riječ.
„Većina novinara nije ni pričitala Kodeks. A ne morate ni da ga pročitate da znate da je nešto laž ili senzacionalizam“, istakla je Borović i dodala da se danas sloboda medija i javne riječi nalazi u velikom rascjepu, zbog oglašivača i vlasnika medija koji itekako utiču na uređivačku politiku.
