Američko ministarstvo pravde i Komisija za terminske robne transakcije SAD otvorili su istragu o mogućim manipulacijama cijenom dragocenih metala na svjetskom tržištu, izvijestio je "Volstrit džornal”, ne imenujući izvore ove bombastične informacije.
Prema američkom dnevniku, pod lupom Vašingtona je dugogodišnja praksa učesnika takozvanog procesa londonskog fiksiranja cijene zlata. Među prozvanima je, po navodu "Volstrit džornala”, desetak megabanaka, među kojima su HSBC, Bank of Nova Skotija, Barklejz, Kredit Suis, Dojče bank, Goldman Saks, Džej-Pi Morgan Čejs, Sosijete ženeral, Standard bank i UBS.Američka istraga trenutno je inače u "ranoj fazi”. Sa ove strane Atlantika, evropski finansijski istražitelji nijesu jedinstveni. Dok je EU lani odustala od slične provjere, švajcarski finansijski organi su prošlog novembra utvrdili "jasan pokušaj” manipulacije cijenom dragojcenih metala među tamošnjim bankarima.
Najnovija američka provjera poslovnih uzusa vodećih banaka Zapada i moguće štete nastale iz eventualnih grupnih mahinacija uslijedila je nakon što je od izbijanja globalne finansijske krize nadležnima postalo jasno da izabrane finansijske institucije manevrišu na tržištu hartija od vrijednosti i akcija, istovremeno uveliko štimujući međubankarske kamatne stope kao i međunarodni kurs deviza. Pojedine među megabankama već su Vašingtonu platile basnoslovne globe zbog uzurpacije svoje novčane moći na američkom finansijskom tržištu. Vodeća evropska banka, britanski HSBC, ove sedmice u godišnjem izvještaju otkrila je da je Vašington u januaru zatražio zvanične informacije o poslovanju njene podružnice u Njujorku, zbog sumnje u mutne radnje elitnog sastava koji drma svjetskim tržištem dragocjenih metala već decenijama...
Naime, dva puta dnevno (u 10.30 i 15 časova po londonskom vremenu), grupa pažljivo probranih ljudi sijeda za telefon da se dogovore o cijeni zlata, srebra, platine i paladijuma na svjetskom tržištu. Dogovor se odvija nadmetanjem, dok, zvanično, ne procijene trend na tržištu. Nezvanično, ekipa na telefonima procjenjuje koja cijena odgovara njima i njihovim klijentima –izraženo u dolarima, funtama i odskora u eurima. Nakon ovog dogovora vijest o cijeni četiri skupocjena metala razliva se već decenijama razrađenim berzanskim kanalima na svjetsko tržište metala i hartija od vrijednosti.
Tajanstvena praksa, globalnog značaja, odvija se iza ozbiljno zatvorenih vrata od jeseni 1919. godine, kada se – u kancelarijama bankarske kuće Rotšild – okupila osnivačka petorka onog što se i danas zove proces londonskog fiksiranje cijene zlata. Tajanstvena grupa "fiksatora” u međuvremenu je narasla, Rotšildovi su se povukli iz tog panela – kako se među sobom zovu – radeći predano decenijama (sa pauzom tokom Drugog svjetskog rata) sa manjim predahom samo za katolički Božić i Novu godinu. Tih datuma, inače, obavljaju "telefonski razgovor unakrst” samo ujutru. Izlišno je govoriti o neslućenoj moći koju ovi panelisti imaju. Samo prošle godine svjetska tražnja za zlatom iznosila je 3.924 tone. Jedan cent gore ili dolje u dnevnoj cijeni zlata i tri preostala dragocjena metala donosi ili odnosi basnoslovne sume akterima ove trgovine. Zainteresovanih je mnogo: od centralnih banaka širom svijeta, juvelirske i drugih industrija koje koriste dragocjene metale kao sirovinu, do spekulanata koji vezuju svoje investicije za cijenu zlatnih poluga ili količinu strateških metala, posebno paladijuma.
Fantastična moć zatvorenih bankarskih krugova načeta je 2012. godine kada je istragom sa obje strane Atlantika utvrđen grupni dosluh u namještanju međubankarskih kamatnih stopa. Dogovorno nameštanje tzv. libora (londonske međubankarske ponuđene stope) i tzv. eurolibora omogućilo je investicionim ograncima megabanaka da mnogo duže nego što je realno prikazuju profit i zadrže uticaj na globalnom tržištu svakovrsnih jeftinih kredita. Taj bankarski "previd” kasnije je na mnogo mjesta krpljen novcem poreskih obveznika širom razvijenog svijeta.
Kako su istrage (država ispražnjenih kasa) postale sve upornije, a globe sve veće, bankarski esnaf je žurno revidirao poslovni stil i na tržištu dragocjenih metala. Elektronska referentna cijena srebra na globalnom nivou sada je u rukama "Tomson Rojtersa” i CME grupe, dok londonska berza metala dva puta dnevno utvrđuje referentnu cijenu platine i paladijuma. Što se cijene zlata tiče, od 20. marta ove godine Međunarodna asocijacija za referentne stope počeće elektronski da utvrđuje cijenu zlata – zamjenjujući osporeni "londonski proces”. (B92, Politika)
