U toku je priprema gradilišta za kabl, konvertorsku i trafostanicu na samoj plaži Vilađo Alcione, u neposrednoj blizini ušća rječice Foso Valelunga u Jadransko more.
Predstavnici italijanske Terne, koja gradi kabl vrijedan 775 miliona eura, imali su u srijedu tehnički sastanak u lučkoj kapetaniji, kojem su prisustvovali i predstavnici opštinske policije.
Iz Terne su, nakon sastanka, saopštili da projekat neće negativno uticati na okolinu, kao i da je zračenje elektromagnetskog polja jednako prirodnim, tako da je taj rizik eliminisan.
Predstavnici Terne su podsjetili da provincija Abruci, u kojoj su Peskara i kupalište Vilanova di Cepagati, gdje će se obavljati građevinski radovi, pate od deficita električne energije, koji bi trebalo da bude eliminisan gradnjom kabla.
“Terna postupa u skladu sa dekretom Ministarstva ekonomije od 28. jula 2011. godine”, naveli su iz kompanije.
Sporazum o uspostavljanju podmorske interkonekcije između Crne Gore i Italije potpisali su 23. novembra 2010. godine predstavnici crnogorske Vlade, Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) i Terna. Ugovorom je predviđeno da se 40 godina od izgradnje kabla prihod dijeli tako što će Terni pripasti 80 odsto, a CGES-u 20 odsto.
U gradnji kabla CGES učestvuje sa 20 odsto, s tim što je gro sredstava obezbijeđen kroz kreditne aranžmane sa Njemačkom razvojnom i Evropskom bankom za obnovu
i razvoj.
Nakon isteka ugovorenog roka, o podjeli prihoda odlučiće vlade Crne Gore i Italije, čiji su bivši ministri ekonomije, Branko Vujović i Claudio Scajola još 2009. potpisali memorandum o ulaganju u energetiku, vrijedan između četiri i pet milijardi eura.
Zajednički savjet Crne Gore i Italije osnovan je tri godine kasnije, a deklaraciju o njegovom osnivanju postpisali su ministri ekonomije obje zemlje, Vladimir Kavarić i Flavio Zanonato.
Crnogorska i italijanska Vlada su u julu 2011. godine usvojile detaljni urbanistički plan (DUO) za koridor podmorskog kabla od Peskare do Tivta od 500 kilovolti. U Crnoj
Gori će se graditi i dalekovod od 400 kilovolti od Tivta do Pljevalja, koji će koštati 100 miliona eura.
Prema DUP-u, dalekovod skoro u potpunosti zaobilazi Nacionalni park Lovćen, dok će se kroz Nacionalni park Durmitor koristiti postojeća trasa. Nakon javne rasprave, usvojene su sugestije građana da se lokacija za konvertorsko postrojenje i trafostanicu, koja će koštati 20 miliona eura, pomjeri 400 metara od naseljenog područja u Lastvi Grbaljskoj.
Podmorski kabl će, kako je i ranije predviđeno, ići zapadnom stranom rta Jaz, a silazak u more će, zbog tehničkih nemogućnosti na strmom krševitom dijelu, biti na istočnoj strani rta.
Prepreku početku gradnje kabla postavila je susjedna Hrvatska, koja nije dala odobrenje za prolaz kroz njene terotorijalne vode. Pregovori sa Hrvatskom trajali su do 26. septembra prošle godine, kad je dogovorena alternativna trasa, koja umjesto 128 u hrvatski epikontinentalni pojas ulazi 12 kilometara.
Hrvatska je uslovila trasu zahtjevom da se, u slučaju otkrića komercijalnih rezervi nafte i gasa kabl treba premjestiti o trošku Terne i da mora da zaobilazi granice budućih utvrđenih ležišta ugljovodonika.
Prema grubim proračunima, promjena trase poskupiće gradnju do 100 miliona eura. Planirano je da posao bude završen 2017. godine.
Terna je dokapitalizovala CGES sa 34 miliona eura, tako da je vlasnik 22 odsto akcija, dok Crna Gora ima 55 odsto udjela u toj kompaniji.
