Kratkotrajna stabilnost franka zapravo je bila produkt monetarne politike švajcarske centralne banke, koja je kurs fiksirala na 1,20 prema euru. Svaki put kad se pojavila opasnost da će franak zbog velike tražnje probiti taj kurs, u opticaj je puštana dodatna količina novca.
Kada je švajcarska centralna banka prestala da sprovodi ovu politiku, vrijednost franka ponovo je skočila. Švajcarska nacionalna valuta se, naime, u ulagačkim krugovima smatra "sigurnom lukom". Investitori sada opet hrle prema franku, između ostalog zbog novih nesigurnosti u eurozoni i nategnutih odnosa s Rusijom.
Nije ih obeshrabrila ni odluka švajcarske centralne banke da uvede negativne kamate na nacionalnu valutu, što znači da posjedovanje franaka trenutno zapravo donosi gubitak. Slabiji franak je u interesu i švajcarske ekonomije, čiji su izvoznici na evropskom i američkom tržištu manje konkurentni, ako im je valuta prejaka.
Tomas Džordan, predsjednik uprave švajcarske centralne banke, na konferenciji za novinare kazao je da je fiksiranje kursa od samog starta zamišljeno kao privremena mjera, koja je uvedena u doba precijenjenosti franka i velike nestabilnosti na finansijskim tržištima.
"Iako je švajcarski franak i dalje visok, precijenjenost se smanjila", rekao je on i dodao da je u zadnje vrijeme normalno da se odnosi između vodećih međunarodnih valuta učestalo mijenjaju. Podsjetio je da je euro znatno pao u odnosu na dolar, što je uzrokovalo i slabljenje franka prema dolaru.
"U takvim uslovima zaključili smo da dalje održavanje minimalnog kursa franka prema euru nije opravdano", rekao je Džordan.
(index.hr)
