Sci/Tech

Najveći cenzor interneta na svijetu je Gugl

Kada se spomene cenzurisanje sadržaja na internetu, prvo što ljudima padne na pamet jesu totalitarni režimi, koji svojim strogim zakonima regulišu i određuju koji sadržaj na internetu smije, a koji ne smije biti prikazan u toj državi. Ipak, najveći nezvanični cenzor interneta na svijetu je "Gugl."
Najveći cenzor interneta na svijetu je Gugl
Portal AnalitikaIzvor

Najpoznatiji svjetski pretraživač radi u čak 219 država, ali ipak, kako bi održao poslovanje, mora da se povinuje zakonima koje te zemlje propisuju. Tako se dešava da države, u kojima "Gugl" radi, traže da se uklone određeni sadržaji ili da se ukine pristup određenim domenima.

Primjera radi, u Turskoj preko "Gugla" ne možete da pristupite sajtovima koji kritikuju osnivača moderne turske države - Mustafu Kemala Ataturka. Na Tajlandu je zabranjeno govoriti negativno o Tai monarhiji, tako da ne možete da pogledate video sadržaj ili neki drugi link koji kritikuje kralja.

U Njemačkoj, Francuskoj i Poljskoj zabranjeno je objavljivati nacistički materijal i sadržaj, pogotovo onaj koji marginalizuje nacističke zločine u Drugom svjetskom ratu i negira holokaust.

Prema podacima kompanije, koje prenosi Si-En-En, vlade raznih zemalja u 2013. godini zatražile su od "Gugla" da ukloni čak 39.374 pojmova iz pretrage. Uz to, kompanija je morala da zabrani ili ukine 36,5 miliona linkova, video snimaka i drugog sadržaja.

Jedan od najbrže rastućih primjera cenzure na Google odnosi se na evropski zakon "Pravo da budeš zaboravljen" (Right to be Forgotten).

Evropski sud pravde je u maju prošle godine donio presudu kojom se ljudima dozvoljava da traže od "Gugla" da ukloni sadržaj iz svoje pretrage za koji smatraju da im ugrožava privatnost.

Prema podacima, Google je do sada dobio čak 700.000 takvih zahtjeva, u kojima prednjači Velika Britanija. Od donošenja presude do danas "Gugl" je uklonio čak 40 odsto dobijenih zahtjeva.

Iako u ovoj kompaniji kažu da su ponosni na sve što su uradili na probijanje cenzura u raznim državama, realnost je da ta kompanija sjedi na dvije stolice.

Na primjer, "Gugl" ne funkcioniše u Kini, ali je zato operativan u nekim drugim zemljama koje važe za diktatorske, kakve su recimo Tajland ili Zimbabve, navodi Si-En-En.

Međutim, ima primjera da se i u SAD-u dešava da "Gugl" ukloni određeni sadržaj ili onemogući pretragu nekih pojmova, poput dječje pornografije.

Kada "Gugl" dobije zahtjev za zabranu određenog sadržaja, njihov advokatski tim ispituje sve okolnosti, činjenice i prije svega zakone te države. Dešava se i da predstavnici kompanije pregovaraju sa vladama zemalja koje su tražile zabranu određenog sadržaja, ali se na kraju uvijek povinuje zahtjevu. Razlog je jednostavan - profit.

Izvor: blic.rs

Portal Analitika