U naslovu posvećenom književno-teorijskim pitanjima, u izdanju Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja, kako je navela profesorka Filozofskog fakulteta u Nikšiću, nalaze se prevedeni tekstovi, odabrana bibliografija - korisna za dalje upoznavanja sa književnoteorijskim korpusom - i biografije prevodilaca. Uz prevedene tekstove, navedene su i biografije autora književno-teorijskih tekstova. U samom prevodilačkom radu učestvovali su profesori sa filoloških studijskih programa iz Nikšića, Beograda, Zagreba, Sarajeva i Banja Luke.
Govoreći o ovoj knjizi, književnica Dragana Kršenković-Brković je pažnju usmjerila na tekst Suzan Bordo „Nepodnošljivi teret: feminizam, zapadna kultura i telo“ i tzv. Literaturu pobune, koja je nastala kao odgovor određenog broja umjetnica na diktate društva, preko kojih disciplinuje ponašanje žena.
- Analiza Bordo je primjer kako savremeni socijalni diskursi mogu da dovedu do razumijevanja suptilne i, često, nesvjesne uloge koju igra naše tijelo u simbolizaciji i reprodukciji pola. Dok kanališe ženu da bude manje društveno aktivna - jer se to od nje ne očekuje - i da se više fokusira na mijenjanje same sebe, društvo vrši nasilje nad onim što zovemo „normalna“ ženstvenost - istakla je Kršenković-Brković.
Marija Krivokapić, profesorka sa Studijskog programa za engleski jezik i književnost, istakla je djelo Glorije Anzaldue.
- Ona definiše svoju svijest kao svijest Granica, odnosno prelaska preko granica, pa i svoj tekst ne ograničava jednim pismom nego - pošto je trikulturalna i multilingvalna - ona piše uporedo na engleskom i španskom, ali i razbija akademsko ili angloameričko pismo formama usmenog kazivanja starosjedilačke kulture, lirskim momentima i redovima koji imaju formu stihova. Ovaj manevar prepoznatljiv je u starosjedilačkom dosezanju za retoričkim - a ne samo političkim - suverenitetom. Oni promišljaju intelektualnu praksu, kroz nesaglasnost sa zapadnom epistemologijom i hermeneutikom – zaključuje Krivokapić.
Komentari ()
