Prema tužbi, Jugoslavija je 1988. godine izdala dug kao dio restrukturiranja kojim je nastojala da podrži ekonomiju.
Nakon raspada Jugoslavija u ranim 1990-im godinama, 2001. je preostali spoljni dug zemlje podijeljen između Hrvatske i ostalih država nasljednica bivše Jugoslavije: Bosne i Hercegovine, Makedonije, Slovenije, Crne Gore i Srbije, navodi se u tužbi.
Navodi se i to da su ostale zemlje ispunile svoje dužničke obaveze prema UBS-u, a samo Hrvatska nije.
Hrvatska i UBS godinama su pregovarale o isplati duga, ali se nije našlo rješenje, iako je Hrvatska priznala svoje obaveze, navodi se u tužbi.
Uprkos svemu tome, Hrvatska nije platila svoj dug, pa je UBS-u preostalo samo to da pokrene tužbu, zaključuje se u tužbi švajcarske banke.