O dubini sloma možda najbolje svjedoči činjenica da su građani Crne Gore tek na referendumu 2006. godine obnovili punu suverenost svoje države pod njenim imenom, i ponovo je upisali u zajednicu postojećih država“ - kazao je predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović tokom međunarodnog Naučnog skupa „Crna Gora i crnogorsko pitanje u Prvom sjetskom ratu 1914.1918. godine: događaji i posljedice“, koji je u organizaciji Matice crnogorske i Ministarstva nauke održan na Cetinju.
Kako je rečeno ovaj je skup, ujedno i zvanično obilježavanje ovog značajnog istorijskog datuma u Crnoj Gori. Učešće su uzeli „referentni naučnici iz Crne Gore i inostranstva, čiji radovi sadrže različite poglede od vojne do socijalne istorije, tj daju adekvatna objašnjenja položaja crnogorskog naroda, odnosno crnogorskog društva u toku Prvog svjetskog rata i neposredno po njegovom završetku“.
„Razumijevanje Prvog svjetskog rata nije samo tema istoričara, već goruće pitanje naše savremene evropske sudbine, koju dodatno aktuelizuju evropske integracije u sjeni ozbiljne krize neoliberalnog projekta“ – kazao je Radulović dodavši da je cilj ovog skupa da se naučnom utemeljenošću doprinese modernom shvatanju prošlosti i suprotstavi se banalnim estradizacijama tema Prog svjetskog rata koje su prisutne u javnosti.
„Strana nam je slavljenička euforija obožavanja Prvog svjetskog rata koji se koristi za opravdanje docnijih imperijalističkih poduhata, pa i onih krajem prošlog vijeka na ovim prostorima. Neprihvatljivo nam je imenovanje države ili pojedinca koji će jedini ponijeti stigmu odgovornosti za izbijanje rata. Naučna istoriografija je veoma precizna u svom razumijevanju: Prvi svjetski rat je proizvod duboke militarizacije eropskih država uzrokovan njihovim geopolitičkim interesima. To je bio rat za koji su u Evropi mnogi bili spremni i priželjkivali ga , ali među njima sigurno nije bila Crna Gora“- kazao je Radulović.
Istoriografija se nije puno bavila karakteristikama crnogorskog društa u vrijeme kada Crna Gora ulazi u Prvi svjetski rat – smatra Živko Andrijašević dodajući da se „za Crnu Goru 1914. Godine isto kao i za onu nakon 1878. i Berlinskog kongresa može reći da je nova Crna Gora. Ne samo zbog veličine brojki koje označavaju fizičke promjene do kojih je došlo, već nova Crna Gora zbog nove suštine i novog karaktera društva koje je stvoreno nakon Balkanskih ratova“.
-Ako znamo da je nakon Balkanskih ratova Crna Gora dobila oko 5000 km2, a da je prije toga imala oko 9475, onda zaključujemo da je gotovo 50 procenata nove teritorije ušlo u sastav Crne Gore, i da Crna Gora koja je ušla u rat jeste Crna Gora sa 50 procenata nove teritorije, koja je po prirodi stari, budući da je rat počeo 11 mjeseci nakon te velike teritorijalne promjene, nije mogla biti kompaktna. A rat sam po sebi traži kompaktnost društva, da bi se mogao uspješno voditi-kazao je Andrijašević.To prema njegovim riječima dosta govori o Crnoj Gori i na jedan drugačiji način osvjetljava njenu kasniju poziciju nakon završetka rata.
O radu austrougarske vlasti na uređenju društvenog života Crne Gore 1916-1918. godine govorio je Dragutin Papović, navodeći između ostalog da je u tom periodu Austrougarska pod pretpostakom da će dobiti rat željela da Crna Gora ostane nezavisna država pod njenom dominacijom i zato je crnogorsko društvo prilagođavala sojim standardima.
-Okupaciona uprava je uticala na gotovo sve oblasti društenog života, a u mnogima je uvela inovacije. Formirana je moderna administracija u čijem vrhu nije bilo Crnogoraca, već su oni angažovani u upravama na regionalnom i lokalnom nivou. Primjenjujući savremene statističke metode okupaciona uprava je popisala društvene i prirodne resurse ...navodi Papović i dodaje da takođe da su u tom periodu zahvaljujući okupacionoj vlasti uređene unutrašnja i spoljašnja trgovina, finansije, bankarstvo i dr.... On u svom radu zaključuje da su ove mjere primjenjivane samo od početka1916. do kraja 1918. godine, da su one nesumnjio uticale na uređenje , a u mnogim oblastima i na modrenizaciju crnogorskog društva.
Iako nijesu si najavljeni naučni radnici prisustovali naučnom skupu na Cetinju , svi radovi će biti štampani u Zborniku.
„Istorijske kontroverze o početku i ishodu Prvog svjetskog rata i Crne Gore u njima“ rad je - Đorđija Borozana, a „Crna Gora i Italija 1914.-1915.“ , Nikole Samardžića odnosima Crne Gore; „Saveznici i problem snabdijevanja Crne Gore u Prvom svjetskom ratu“ rad je Slavka Burzanovića, a „Pogranični odnosi između Crne Gore i Austrougarske 1914. godine“ tema su rada Ivana Tepavčevića, dok je Tamara Scheer govorila o „Habsburškoj okupacionoj politici prema crnogorskim Albancima, Muslimanima i Turcima tokom Prvog svjetskog rata“, a Radisav Raspopović „O nekim aspektima rada zvaničnih predstavnika kralja Nikole i Andrije Radovića na Konferenciji mira u Parizu“.
Jedna od tema tokom naučnog skupa bila je i „Crna Gora i pravo naroda na samoopredjeljenje nakon Prog svjetskog rata“ o kojoj je govorila Ivana Jelić, dok se František Šistek bavio temom „T.G. Masaryk, crnogorsko pitanje i Pri svjetski rat“. „Samozvani grof i dubrovački „Srbin – katolik“ Lujo Vojnoić – austrijski konfident na dvoru kralja Nikole I Petrovića“ tema je rada Željka Kara
ule, a „Proučavanje crnogorskih govora do Prvog svjetskog rata“ tema rada Adnana Čirgića. O „Operacijama crnogorske vojske 1914.-1916. Godine“ govori rad Marka Kadića i Božidara Kasalice.
J. Đ.
