Društvo

IZVJEŠTAJ: Potrebna dodatna zaštita vidre na području Skadarskog jezera

vidraok
A
gencija za zaštitu životne sredine, zatražila je od nadležnih državnih organa dodatnu zaštitu vidre (Lutra lutra) na području Skadarskog jezera, gdje je primijećeno njeno prisustvo.

IZVJEŠTAJ: Potrebna dodatna zaštita vidre na području Skadarskog jezera
Portal AnalitikaIzvor

„Kad je riječ o vidri predlaže se unošenje u privredne i sportske ribolovne dozvole zabrane bacanja mreža i bubnjeva ispod mostova, u blizini kanala i na ušćima pritoka gdje je uočena vidra. Prilikom unošenja ove zabrane, potrebno je donijeti Odluku na nivou nacionalnih parkova kojima je ova zabrana i pravno donesena“, navodi se u godišnjem Izvještaju o stanju životne sredine. Takođe, s obzirom da je vidra zakonom zaštićena, potrebno je i odrediti i precizirati kaznene mjere ukoliko se prekrši ova zabrana.

Osim toga, predlaže se i da se zakonom o divljači i lovstvu trajno zabrani lov vidre.

„Postaviti saobraćajni znak na kome se vozači obavještavaju da prolaze kroz područje na kome boravi vidra i da su u obavezi da prilagode vožnju odnosno smanje brzinu“, piše u preporukama.

Kako se konstatuje u Izvještaju, iako zaštićena na međunarodnom i nacionalnom nivou, monitoring vidre na području NP Skadarsko jezero započeo je tek 2011. godinu kroz petogodišnju Plansku aktivnost kartiranja potencijalnih staništa ove vrste.

„Kako ne postoje raniji literaturni podaci koji bi poslužili kao osnov za sprovođenje ove aktivnosti, to su sprovedena terenska istraživanja  na lokalitetima na koje je ukazivalo lokalno stanovništvo i nadzornici parka. Uzimajući u obzir veliku površinu koju park obuhvata i lošu materijalno-tehničku opremljenost stručnih saradnika koji je sprovode, do sada su istraženi lokaliteti: Uvala Jovovica, Uvala Šišarina, Debeli rt, ostrvo Vranjina, rijeka Orahovštica, zaliv Kunježa, Prevlaka, Sutormanska rijeka, Crmničko polje, Gostiljska rijeka i ulaz u kanal Virpazar. Na osnovu prikupljenih podataka može se konstatovati da, iako jezero svojim prirodnim karakteristikama, klimom i obiljem hrane pruža idealne uslove za život vidre, to je i osjetan antropogeni uticaj na njena staništa. Antropogeni uticaji se ogledaju kroz  degradaciju i fragmentaciju staništa, zagađivanje, ribolov, razvoj turizma. U narednom periodu planiran je obilazak lokacija koje do sada nijesu bile obuhvaćene istraživanjem, što će dati potpuniju sliku o rasprostranjenosti vidre u parku“, zaključuje se u Izvještaju.

P.Z.

Portal Analitika