Društvo
  • Portal Analitika/
  • Društvo /
  • Vulić: Današnja ekonomija ne može da se zamisli bez kreativnosti, mašte, marketinga i integrisanih komunikacija

Vulić: Današnja ekonomija ne može da se zamisli bez kreativnosti, mašte, marketinga i integrisanih komunikacija

Prvi međunarodni „ADriatic“ Festival integrisanih komunikacija u Budvi okupio oko 300 učesnika


Vulić: Današnja ekonomija ne može da se zamisli bez kreativnosti, mašte, marketinga i integrisanih komunikacija Foto: Media biro
Portal AnalitikaIzvor

Prvi međunarodni „ADriatic“ Festival integrisanih komunikacija počeo je juče u Budvi.

Festival organizuju „Pigmalion“, „Media Connection“, „Pitch events & Media“ i „Media Solution“, s ciljem da okupe stručnjake, stvaraoce i mlade talente iz cijelog regiona i inspirišu stvarne promjene u industriji komunikacija.

Dvodnevni program kombinuje ekspertizu, kreativnost i podršku mladim talentima kroz tri pažljivo osmišljena modula:

•„Why So Serious?“ – okuplja vrhunske stručnjake iz kreativnih industrija i komunikacija kroz inspirativne prezentacije i razgovore;

•„Meet Beat“ – muzički segment posvećen muzici za advertising, film, teatar, gaming i televiziju, koji ističe značaj zvuka u kreativnom izrazu;

•„Let’s Support Them!“ – inicijativa za mlade talente do 30 godina koja kroz mentorstvo i saradnju s partnerima podstiče razvoj, vidljivost i profesionalni rast.

Nakon uspješne realizacije prvog dana manifestacije ispunjenog nizom inspirativnih prezentacija i govora, programski direktor ADriatic festivala, Vladimir Vulić ukazao je na značaj ovakvog okupljanja i pokretanja važnih tema u oblasti kreativnosti i komunikacija.

„Današnja ekonomija ne može da se zamisli bez kreativnosti, mašte, kreativnih industrija, marketinga i integrisanih komunikacija, tako da sa tog aspekta je bio veliki poduhvat organizovati ovakvu konferenciju, dovesti istinski najbolje govornike u našoj regiji, a onda takav program vrhunskog kvaliteta pojačati sa tri inostrana govornika od kojih su dva objavila novu knjigu koja se po prvi put bilo gdje na svijetu predstavlja upravo na Adriatic festivalu,” istakao je Vulić.

Festival je već u prvom izdanju privukao veliko interesovanje javnosti, te je okupio mnogobrojne profesionalce, studente i entuzijaste iz oblasti komunikacija, marketinga, biznisa, kreativnih i IT industrija.

„Konferencija je zvanično rasprodata jer smo prešli brojku od 300 učesnika. Imamo oko 25 govornika i deset moderatora, tako da smo stvarno iz čitavog regiona uspjeli da okupimo najbolju ekipu kada je u pitanju ova oblast,” naveo je Vulić.

Poseban fokus festivala stavljen je na pitanje vještačke inteligencije i novih trendova u digitalnom svijetu.

„Današnji digitalni svijet se toliko brzo mijenja da stvari koje smo učili na fakultetu ili nakon toga na nekoj neformalnoj edukaciji vrlo brzo zastarijevaju. U našoj oblasti je vrijeme polu-raspada specifičnog znanja neke dvije godine. Jedna polovina znanja koje ste danas stekli za dvije godine će da bude praktično neupotrebljiva. Uzmite u obzir nekoga kao ja ko je prije 25 godina završio fakultet, kada suštinski ništa od ovih stvari o kojima mi danas pričamo nije postojalo. Danas imamo situaciju da oko 300 ljudi u Crnoj Gori priča o tome, radi u toj oblasti i živi od toga svakog dana,” kazao je programski direktor Adriatic Festivala.

Tokom prvog dana festivala učesnici su imali priliku da čuju zanimljiva razmišljanja vizionarskog stratega, autora bestselera, dinamičnog govornika i umjetnika dr Maxa McKeowna; jednog od najnagrađivanijih lidera u reklamnoj i medijskoj industriji u SAD, Saše Savića i Branimira Brkljača koji je poslovnu karijeru započeo plasirajući na tržište proizvod protiv bolova u leđima „Kosmodisk“. Jedan od najuticajnijih tandema u oblasti komunikacija u regionu, Ana Tkalac Verčič i Dejan Verčič ukrstili su svoje stavove u okviru programskog segmenta „Verčič vs. Verčič - Neslaganje kao metoda”. Osnivač i predsjednik agencije Communis, Ivan Stanković održao je prezentaciju pod naslovom „Lični brend za odlikaše”, dok je Sanja Lalević, Global Sales Enablement Director u kompaniji Aleph ponudila odgovor na pitanje „Šta zaista znači uspjeh u marketingu?”.

Niko Slavnič, profesor na MBA programima, je uz interaktivnu prezentaciju predstavio 7 (brzih) navika za kreativce budućnosti.

„Ne treba sve da radimo perfektno, nekada je puno važnije da krenemo, neke stvari testiramo, a perfekcija može da dođe kroz praksu. Svako od naših tržišta u regionu je dosta maleno. Crna Gora i Slovenija nisu još na nivou Luksemburga ili Singapura i drugih malih zemalja koje su veoma uspješne. Velika prednost je kada krenete iz tako male zemlje, jer od početka morate da razmišljate globalno, jer je tržište jako malo. Ta tržišta su fantastična za testiranje. Greške i eksperimenti su puno jeftiniji na malim tržištima. Te greške nam omogućavaju da poboljšamo naš proizvod, pristup i marketing. Pravimo male greške na malim tržištima kako bismo mogli na velikim tržištima da napravimo bolji rezultat,” saopštio je Slavnič.

Nastja Mulej, trenerica razmišljanja, uključila je cijelu publiku u svoju prezentaciju „Ukratko o kreativnosti” i pokrenula sve prisutne na kreativno razmišljanje.

„Ovo je savršena konferencija! Program je jako raznolik, ali ima fokus na tome kako biti bolji. Ako mene pitate, ljudi bi svake nedjelje makar jedan dan trebali da slušaju kako to drugi rade, šta su naučili, šta im je uspjelo, šta nije uspjelo i kako da treniramo sve svoje alate i vještine. Kreativnost bi danas morala da bude suština svega što radimo, jer moramo konstantno da se prilagođavamo da bi nas zapazili, da možemo da sarađujemo, da se istaknemo. Nema komunikacije bez kreativnosti,” poručila je Mulej.

Richard Shotton, stručnjak za primjenu bihejvioralne nauke u marketingu fokusirao se na to kako otkrića iz bihejvioralne nauke možemo primijeniti u svijet marketinga.

„Bihejvioralna nauka je ono što je u suštini bilo poznato kao psihologija. To je oblast koju sam izučavao posljednjih 20 godina. Glavni aspekat bihejvioralne nauke je kako se ljudi u stvari ponašaju, umjesto toga kako tvrde da se ponašaju. Ova nauka se bavi trenucima kada ljudi odlučuju kako će se ponašati, koje će pivo naručiti u pabu, koji šampon će kupiti u supermarketu. Iz evolutivne perspektive razmišljanje je intenzivno ponašanje koje zahtijeva energiju. Evoluirali smo da racionalizujemo duboka razmišljanja. Većina odluka kako u kancelariji, tako u supermarketu se ne donese dubokim razmišljanjem, već brzim i reflektivnim načinom. Donosite instante, emocionalno-intuitivne odluke. Svako od nas ima hiljade pravila koja nam omogućuju da brzo odlučujemo. Ta pravila treba da nas interesuju u marketingu jer su otporna na pristranost. Kada pokušavate da utičete na ljude i kreirate marketinške kampanje morate znati te pristranosti kod ljudi. Možete raditi uz pomoć ljudske prirode, umjesto protiv nje. Uvijek je efektnije sarađivati sa ljudskom prirodom, nego protiv nje,” naveo je Shotton.

Anđelko Trpković, CEO Publicis Groupe za Adriatic region je uz prezentaciju "Istorija budućnosti" napravio kratku retrospektivu najznačajnijih izuma za ljudsku civilizaciju, te ukazao veliki potencijal vještačke inteligencije u savremenom životu.

„Postoji jasan trenutak u kome se marketinška industrija nalazi, a to je konstantna i permanentna promjena. Kada se promjena dešava onda je jako važno da se o tome razgovara – da budemo svjesni šta su mogućnosti koje imamo u budućnosti, a šta su opasnosti. Kada se skupite na jednom ovakvom mjestu i kada ste izolovani iz svakodnevnog života iz kancelarije, dobijete priliku da o tome razmislite. 21. vijek će obilježiti ta promjena koja se desila kroz vještačku inteligenciju. Suštinski o čemu mi govorimo jeste da iskoristimo mogućnost da se brže i lakše obrađuju podaci koji će nam omogućiti da imamo bolje rezultate. Vještačka inteligencija sigurno nije nastao zbog komunikacije i marketinga, ona je možda nastala da bismo imali bolju vremensku prognozu. Zamislite koliko je značajno za ljude koji izlaze na more da ta prognoza bude jasna, tačna i potpuna. AI tehnologija se trenutno testira na nekim jednostavnim i lakim rješenjima, ali suštinski treba da da najveći napredak u stvarima koje će uticati na razvoj poljoprivrede, medicine i svih onih djelatnosti koje su ključno bitne za očuvanje nas ovakvih kavi jesmo,” ispričao je Trpković.

Inspirativnu prezentaciju na kraju prvog festivalskog dana održao je jedan od domaćina, programski direktor ADriatic festivala, Vladimir Vulić.

Bogat program prvog „ADriatic" festivala biće nastavljen danas, 8. novembra u konferencijskoj sali hotela Maestral Resort & Casino u Pržnu.

„Drugi dan festivala otvara predavanje bratanića Če Guevare, Martina Guevara Duartea. Če Guevara je bio najstarije dijete u porodici, a njegov najmlađi brat, jedan od petoro djece, je otac našeg govornika. Martin Guevara Duarte je pisac, živi u Španiji i zahvaljujući našoj dragoj prijateljici iz Novog Sada smo uspjeli da dobijemo tu ekskluzivu da prvi put u našem širem regionu imamo mogućnost da uživo slušamo njegovo predavanje. U nastavku festivala do ručka govorimo o marketingu i integrisanim komunikacijama, a onda imamo poseban segmenat koji se zove „Meet Beat“ gdje govorimo o muzici, filmu, gejmingu i generalno o stvaranje muzike u primijenjene svrhe za kreativne industrije,” najavio je Vulić.

Festival će danas,između ostalog, ugostiti Teya Doru, autentičnu umjetnicu svjetskog kalibra čija je pjesma „Džanum“ osvojila svijet; Miloša Avramovića, autora serijala „Južni vetar“ koji je oborio rekorde i postavio nove standarde regionalne kinematografije; Irenu Popović Dragović, kompozitorku i umjetnicu, dobitnicu čak tri Sterijine nagrade; te Anu Krstajić, kompozitorku i umjetnicu „Universal Music“ koja stvara muziku za film, televiziju, video igre i koncertne scene širom svijeta.

Organizatori podsjećaju da je cilj da „ADriatic“ Festival postane nova referentna tačka za sve koji žele da oblikuju budućnost komunikacija u regionu.

Portal Analitika