Pristup crnogorskog društva osobama sa invaliditetom i samom invaliditetu nije u skladu sa principima zasnovanim na ljudskim pravima, smatra Goran Macanović, izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore. Macanović pojašnjava da se na osobe sa invaliditetom i dalje gleda kroz prizmu neadekvatnih pristupa, kao što su medicinski, funkcionalni, milosrdni i herojski model.
„U svim ovim modelima gledanja na osobe sa invaliditetom, zajednički imenitelj je to da se na OSI gleda kao problem, smatra se da je problem u samom tjelesnom, senzornom, intelektualnom ili psiho-socijalnom oštećenju koje je lično svojstvo te osobe, a ne da je problem u okruženju, društvu, u preprekama i barijerama, uključujući prepreke i barijere u okruženju, u nepristupačnosti informacija, nepristupačnosti javnog prevoza, neadekvatnim administrativnim procedurama i ono najvažnije – preprekama i barijerama u stavovima ljudi. Kada na OSI gledamo kao problem onda su rješenja koja društvo kreira uvijek zasnovana na milosrđu, pa se nerijetko dešava da u zagovaranju nekih prava kod donosioca odluka čujemo formulaciju Mi smo spremni da vam izađemo u susret,“ naveo je Macanović.
Napominje da je često prisutan i herojski model čiji korijen je u stavu da postoje minimalna očekivanja ili da ne postoje očekivanja da OSI mogu da postignu neke uobičajene rezultate koje postižu osobe bez invaliditeta.
„Kada osobe sa invaliditetom naprave neke uobičajene stvari kao što su da završe fakultet, da formiraju porodicu, da se zaposle, onda se na te osobe gleda kao heroje. Kada na bilo koju osobu gledate kao heroja onda mu oduzimate pravo na grešku. OSI su iste kao i osobe bez invaliditeta jer i među OSI ima onih koji su i veliki stručnjaci u određenim oblastima i vrijedni, ali i manje vrijedni, odgovorni i neodgovorni. OSI svakodnevno, kao i svaki čovjek, često prave greške. Tako da je taj odnos koji društvo ima prema OSI takav da je ambijent u kome OSI žive jako izazovan, jako je zahtjevno boriti se sa svim tim izazovima i preprekama čiji je korijen u stavovima ljudi, a manifestuju se kroz različite nepristupačnosti, neprilagođenosti u svakodnevnom životu, odsustvu pružanja jednakih šansi u različitim oblastima, odsustvu garancije prava u različitim zakonskim propisima,“ saopštio je izvršni direktor Saveza slijepih.
Macanović je saglasan da je neadekvatan pristup osobama sa invaliditetom dio šireg problema – neadekvatnih stavova društva prema grupi stanovništva koja je različita od prosječnog građanina.
„Ovo društvo suštinski ne prihvata različitost kao bogatstvo ljudskog roda, već je prihvata kao nedostatak i nešto što je odstupanje od prosječnog ili kako bi nažalost većina ljudi rekla – normalnog. Stavovi prema ženama, pripadnicima manjinskih naroda, romskoj zajednici, LGBT populaciji i bilo kojoj drugoj grupi koja ima neku različitost za posljedicu imaju da donosioci odluka ne vide dovoljno široku sliku, nemaju širinu pogleda na različite kategorije. Fokus i pažnju usmjeravaju u pogrešnom pravcu ka pojedincima koji imaju neku različitost, te smatraju da je problem u njima jer odstupaju od prosječnog. Zapravo je problem uvijek u društvu, te u preprekama i barijerama koje društvo nameće,“ kazao je Macanović.
Macanović ukazuje da problem često proizilazi i iz neadekvatne terminologije koja se koristi za osobe sa invaliditetom i osobe sa oštećenjem vida.
„Često govorimo o tome da je važno razmišljati i o adekvatnoj terminologiji, jer iz adekvatne terminologije proizilazi sam odnos onoga koji koristi neku terminologiju. Ako koristite formulaciju osobe sa oštećenjem vida, vi na prvo mjesto stavljate osobu kao ličnost, dok ako kažete za nekoga da je slijepo lice onda vi zapravo u prvi plan stavljate jednu karakteristiku te osobe, koja je samo jedan od slojeva identiteta te osobe,“ saopštio je direktor Saveza slijepih.
Savez slijepih Crne Gore svojim aktivnostima teži da sve ove izazove koji su prisutni u životima OSI ublaži, umanji ili eliminiše.
„Realizujemo različite aktivnosti koje se fokusiraju i na podizanje nivoa svijesti javnosti, i insistiramo na adekvatnom pristupu osobama sa oštećenim vidom. Radimo na saniranju posljedica koje proizilaze iz neadekvatnog pristupa, realizujemo različite aktivnosti koje imaju za cilj inicijative za uklanjanje prepreka koje se odnose na nepristupačnost okruženja, iniciramo da se infrastruktura unapređuje kako bi se stvorili uslovi za lakše samostalno kretanje osoba sa oštećenim vidom, realizujemo različite servise podrške za osobe sa oštećenim vidom kao što su obuka za samostalno kretanje uz pomoć bijelog štapa i servis videćeg pratioca. Često radimo monitoring sprovođenja određenih politika u različitim oblastima života. Pružamo podršku samim osobama sa oštećenjem vida kroz neku vrstu samopodrške. Pružamo pravne savjete. U okviru Saveza imamo Brajevu štampariju koja proizvodi materijale na brajevom pismu, te pružamo usluge samim članovima koji imaju potrebe za materijalom na brajevom pismu, a takođe nudimo usluge i široj zajednici kako bi mogli da ispune zakonske obaveze da informacije koje plasiraju javnosti budu dostupne i na brajevom pismu,“ naveo je Macanović.
Savez slijepih takođe imam niz aktivnosti podrške u oblasti obrazovanja i sporta, te ima misiju da pokrije što više oblasti života.
„Ono što je karakteristika našeg rada je da ne stavljamo fokus samo na one egzistencijalne oblasti života kao što su socijalna i zdravstvena zaštita, već pokušavamo da kroz različite druge oblasti života ukažemo na to da OSI moraju jednako biti tretirani kao bilo koji drugi građani. Insistiramo na tome i pokušavamo svojim različitim projektima i akcijama da ukažemo da su OSI jedan veliki ljudski kapital koji svako, pa tako i ovo naše društvo ima. Društvo zato treba da ponudi jednake startne pozicije i jednake šanse, a OSI će to u dobroj mjeri vratiti samom društvu,“ poručio je direktor Saveza slijepih.
