Krivokapić je članovima Savjeta u uvodnom obraćanju poručio da je većina parlamentaraca nezadovoljno javnim servisom, ističući da su veliki zahtjevi u parlamentu da se loše stanje u javnom servisu preduprijedi zakonskom regulativom.
-Više regulative najčešće znači i manje slobode. Generalno, sloboda medija ne treba da bude zloupotrebljena, već iskorišćena da postane kritička svijest društva. S druge strane, ako mediji postanu promoteri određenog političkog interesa, onda je to prijetnja za društvo. Vi ste ljudi koji predstavljaju temeljne institucije i pred vama je teških pet godina- konstatovao je Krivokapić.
Član savjeta Goran Đurović, koji je tu funkciju obavljao i u prethodnom sazivu, je naglasio da je njihov mandat skoro nedodirljiv, te da sve što nije dobro u javnom servisu "prvo treba pripisati Savjetu, pa onda menadžmentu".
-Pozivam medije da kritički izvještavaju o radu Savjeta. Volio bih da se iskoristi spremnost parlamenta da se izmjeni zakonski okvir, jer Savjet ne treba da bude oslobođen odgovornosti. Smatram da Savjet treba raspustiti ako RTCG posluje sa gubitkom, a sličnu stvar treba uraditi i kad je povjerenje građana u pitanju. Ako RTCG bude ispo druge pozicije po povjerenju građana Savjet treba da ide kući, što treba da važi i za generalnog direktora. Takođe, mora se raditi po pitanju digitalizacije i pomoći da se napravi dobar ambijent za rješavanje problema viška radnika, tim prije što recidivi partijskog zapošljavanja i dalje postoje- rekao je Đurović.
Najstariji član Savjeta i predsjedavajući na današnjoj sjednici Ivan Mitrović ocijenio je da su značaj i odgovornost Savjeta vrlo veliki.
-Mada svi treba da se bolje upoznamo sa radom RTCG, čini se da ima kapaciteta što se tiče ljudskih resursa. Tehnički resursi su prilično izraubovani, dok je u segmentu finasnijskih resursa neophodna racionalizacija troškova- naveo je Mitrović.
Član Savjeta Mimo Drašković kazao je da je važećim Pravilniku o radu definisano da najstariji član tog tijela predsjedava do formalnog izbora predsjednika, a da predsjednik Skupštine po zakonu nije imao pravo da je sazove jer je ta situacija bila predviđena isključivo u prelaznim odrebama zakona, koji je stupio na snagu 2009. godine. Prema njegovim riječima, predsjednik parlamenta je imao pravo da sazove konstitutivnu sjednicu Savjeta samo tada i- nikad više.
Član Savjeta dr Radomir Pavićević izjavio je da je u svakom slučaju neko morao da ih okupi.
-Ne možemo jedni druge zvati telefonom i provjeravati ko je najstariji. Uostalom, ovo što je danas urađeno je i svečani čin- kazao je Pavićević.
