Dekanica Fakulteta likovnih umjetnosti, doc. dr Milena Jovićević, koja je odnedavno na čelu ove institucije, u razgovoru za Portal Analitika navodi da je važno što se svi odsjeci fakulteta ponovo nalaze na istoj adresi - u zgradi bivšeg Austrougarskog poslanstva - čime se, prema njenim riječima, vidno poboljšao kvalitet nastave, pokrenuo entuzijazam i nova energija.
- Izgradnja Univerzitetskog kompleksa je od neprocjenjive važnosti za sva tri umjetnička fakulteta, na projektu se radi, finalizacija se očekuje za četiri, pet godina, ukoliko sve bude teklo po planu - precizirala je ona.
S obzirom na to da je prije stupanja na novu funkciju bila prodekan Odsjeka za međunarodnu saradnju, Jovićević ističe da se Fakultet likovnih umjetnosti uvijek mogao pohvaliti razvijenom međunarodnom saradnjom - u smislu projekata, izložbi, gostovanja eminentnih predavača i umjetnika - i naglašava da taj fakultet danas ima tradicionalno dobru saradnju sa akademijama iz okruženja i brojnim stranim umjetničkim fakultetima.
Jovićević je za Portal Analitika najavila da Fakultet likovnih umjetnosti planira uspostavljanje saradnje i sa par akademija iz Evrope i Amerike. Ona je dodala da je prioritet rukovodećeg tima cetinjskog fakulteta unaprjeđenje nastave, što podrazumijeva poboljšanje kadrovske strukture i materijalno-tehničkih uslova. Mišljenja je da se nastava na svim odsjecima može unaprijediti kroz privatno-javna partnerstva, projekte razmjene i zajedničke aktivnosti institucija partnera. Time će se, kazala je ona, stvoriti i dobra osnova za uvođenje novih studijskih programa ili reorganizaciju postojećih.
- U posljednjih nekoliko godina FLU, kao i mnogi drugi fakulteti, dobija novac samo za isplaćivanje plata... Okolnosti su se promijenile i potrebno je mnogo više. Ništa nije kao ranije. Suludo je sjedjeti i čekati skrštenih ruku da nam neko nešto da. Umjesto kukanja, predlažem da zavrnemo rukave i svi doprinesemo da nam bude bolje - zaključuje Jovićević.
ANALITIKA: Započeo je Vaš trogodišnji mandat na mjestu dekanice Fakulteta likovnih umjetnosti. Protekle godine materijalno-tehnički uslovi izvođenja nastave bili su ozbiljno uzdrmani zbog požara koji je izbio u bivšoj zgradi Ruskog poslanstva, tako da je nastava u tom periodu organizovana na više adresa... Od ove studijske godine prešli ste u zgradu bivšeg Austrougarskog poslanstva - koliko je ponovno okupljanje svih odsjeka FLU doprinijelo poboljšanju kvaliteta nastave i kako ste zadovoljni uslovima za rad?
JOVIĆEVIĆ: Požar je urušio čitav sistem. Tu ne mislim samo na materijalno-tehničke uslove, jer smo navikli da sa uslovima za rad uvijek imamo problema, već je on izazvao mnogo tenzije i sve nas demoralisao. Svi koji su, na bilo koji način, dio FLU-a emotivno su vezani za zgradu bivšeg Ruskog poslanstva - da ne govorim o radovima, opremi i svemu ostalom uništenom u požaru.
Zgrada bivšeg Austrougarskog poslanstva u kome je FLU smješten od ove školske godine je odlično rješenje za nas. Novi prostor je vidno poboljšao kvalitet nastave, pokrenuo entuzijazam i novu energiju.
ANALITIKA: Koliko će završetak izgradnje Univerzitetskog kompleksa Umjetničkih akademija na prostoru donjeg „Oboda“ značiti za Fakultet likovnih umjetnosti i kada se očekuje finalizacija tog projekta?
JOVIĆEVIĆ: Izgradnja Univerzitetskog kompleksa je od neprocjenjive važnosti za sva tri umjetnička fakulteta, na projektu se radi, finalizacija se očekuje za četiri, pet godina, ukoliko sve bude teklo po planu.
ANALITIKA: Prije stupanja na ovu funkciju bili prodekan za međunarodnu saradnju. Kako ste zadovoljni postignutim rezultatima na tom polju? Sa kojim institucijama je ostvarena saradnja u dosadašnjem periodu i imate li u planu proširenje te liste?
JOVIĆEVIĆ: S obzirom na to da je situacija veoma teška i da ne postoje namjenska sredstava za međunarodnu saradnju, izuzetno sam zadovoljna! Na međunarodnoj saradnji se intenzivno radilo proteklih godina. Sredstva su se nalazila kroz različite projekte. Fakultet likovnih umjetnosti se uvijek mogao pohvaliti razvijenom međunarodnom saradnjom u smislu projekata, izložbi, gostovanja eminentnih predavača i umjetnika. Međutim, segment koji je tek sada zaživio u pravom smislu te riječi je - mobilnost studenata. Ispostavilo se da je to vrlo pozitivna promjena, koja fakultetu donosi nove vrijednosti.
FLU danas ima tradicionalno dobru saradnju sa akademijama iz okruženja - iz Novog Sada, Sarajeva, Beograda, Trebinja i Niša - kao i izuzetnu saradnju sa eminentnim evropskim i azijskim akademijama umjetnosti: Akademijom lijepih umjetnosti iz Nansija i Meca u Francuskoj, Akademijom lijepih umjetnosti iz Firence u Italiji, Likovnom akademijom Univerziteta Lomonosov i Stroganov Univerzitetom u Moskvi i Ondokuz Univerzitetom u Turskoj. I, ukoliko očuvamo postojeće saradnje, to će već biti poduhvat. S druge strane, očekujemo proširenje dosadašnje kooperacije kroz mobilnost profesora i saradnika, kao i kroz učešće na različitim međunarodnim i Tempus projektima. Planiramo i uspostavljanje saradnje sa par akademija iz Evrope i Amerike.
U mnogim evropskim školama razmjena studenata čini obavezan dio nastavnog procesa. Mislim da i mi moramo razmišljati u tom pravcu. FLU ima relativno mali broj studenata, tako da boravak svakog studenta u razmjeni nije nemoguć.
ANALITIKA: Pomenuli ste ranije da je najzahtjevniji vid međunarodne saradnje upravo mobilnost studenata. Na koji način se njome unapređuje nastava i postoji li dodatni način za poboljšanje međunarodne saradnje?
JOVIĆEVIĆ: Mobilnost je najkompleksniji vid saradnje, jer podrazumijeva poklapanje različitih faktora. Naši studenti odlaze na semestar ili dva u Francusku, Italiju, Tursku, a nama dolaze studenti sa tih škola. Akademije sa kojima sarađujemo su mnogo veće od naše, sa impozantnim budžetima, i moramo konstantno raditi na unaprjeđenju postojećih relacija kako bi Crna Gora, Cetinje i naši studijski programi bili dovoljno atraktivni za tu vrstu razmjene. Cetinje definitivno ima neku misterioznu energiju koju strani studenti i predavači prepoznaju. Svi se rado vraćaju u Crnu Goru i to treba iskoristiti. Naravno, za naše studente je veliki izazov studiranje pod novim oklonostima, ali to često podrazumijeva pronalaženje dodatnih finansijskih sredstva, kako bi funkcionisali u sredinama u kojima je život znatno skuplji.
Mobilnost je važna ne samo da bi se škola, studenti i predavači pozicionirali u većem i zahtjevnijem okruženju, već i zbog toga što studenti po povratku u zemlju često na drugačiji način percipiraju vrijednosti spostvene škole. Obično se vraćaju oduševljeni iskustvom koje su imali, ali potenciraju i neke prednosti FLU-a kojih ranije nijesu bili svjesni. Boravak na pomenutim akademijama nije samo novo iskustvo studiranja, već kontinuiran rad na sebi, učenje jezika, uspostavljanje drugačijih sistema vrijednosti koji će doprinijeti njihovom daljem radu i afirmaciji.
Kada je fakultet u pitanju, kroz iskustva naših i stranih studenata i predavača brže shvatamo što fali našim studijskim programima, kao i što je dragocjeno u našem sistemu i što ne treba mijenjati. U svakom slučaju, saradnja obogaćuje svaki segment nastavnog procesa.
Moram istaći da su dodatni načini za poboljšanje međunarodne saradnje - uvezivanje javnog i privatnog sektora, i na tome ćemo insistirati.
ANALITIKA: Postoji li finansijska mogućnost da svaki od ovdašnjih studenta dobije priliku da provede makar semestar na nekom od inostranih fakulteta?
JOVIĆEVIĆ: Fakultet obezbjeđuje smještaj i hranu stranim studentima, a na toj osnovi partnerske institucije to isto čine za naše studente. Međutim, ako to izuzmemo, život u gradovima o kojima govorimo je trostruko skuplji od života na Cetinju. Apliciranje za različite grantove, kao i aktivnije učešće u programima razmjene koje nudi Univerzitet Crne Gore mogu znatno unaprijediti i olakšati mobilnost studenata.
ANALITIKA: U godini jubileja, kada FLU proslavlja četvrt vijeka postojanja, koja je vizija vašeg tima kako bi se unaprijedila nastava na postojećim programima i da li se možda planira uvođenje novih?
JOVIĆEVIĆ: Fakultet likovnih umjetnosti je obilježio 25 godina postojanja, u okviru 40 godina postojanja Univerziteta Crne Gore, i to različitim aktivnostima - izložbom studenata u studentskoj galeriji FLU, Studentskim festivalom koji su pokrenuli studenti sve tri umjetničke akademije na Cetinju, kao i izložbom profesora i saradnika u Centru savremene umjetnosti u Podgorici.
Vizije koje imamo odnose se, prvenstveno, na zadovoljavanje potreba studenata. Nažalost, posao na kome radimo prodekan za nastavu Željko Reljić i ja nije usmjeren samo na ostvarivanje vizija, već na rješavanje mnogobrojnih problema, koji su rezultat sveukupne situacije na Univerzitetu CG. Prioritet je, svakako, unaprjeđenje nastave, a to podrazumijeva poboljšanje kadrovske strukture i materijalno-tehničkih uslova. Kao što sam već istakla, nastava se može unaprijediti kroz privatno-javna partnerstva, projekte razmjene i zajedničke aktivnosti institucija partnera. Na taj način se može napraviti dobra osnova za uvođenje novih studijskih programa ili reorganizaciju postojećih.
ANALITIKA: Shodno tome, hoće li skorije biti kadrovskih promjena?
JOVIĆEVIĆ: Kadrovskih promjena će biti, u skladu sa unapređivanjem nastavnih planova i programa.
ANALITIKA: Kada govorimo o finansijama, kolikim budžetom raspolaže Fakultet likovnih umjetnosti?
JOVIĆEVIĆ: Kad kažete budžet, onda mislite na neki novac. Novca nema - radi se o preživljavanju. U posljednjih nekoliko godina FLU, kao i mnogi drugi fakulteti, dobija novac samo za isplaćivanje plata.
ANALITIKA: Koliko sa druge strane naš privatni sektor (banke, ambasade, preduzeća...) ima sluha da podrži projekte fakulteta i koji su to mehanizmi za obezbjeđivanje dodatnih sredstava koji bi omogućili nesmetano i još kvalitetnije odvijanje nastave?
JOVIĆEVIĆ: Institucija koju moram posebno pomenuti je Ambasada Republike Poljske, koja je pokazala veliko razumijevanje i onda kad nam je bilo najteže donirala neophodnu opremu za studijski program Grafika koji je najviše stradao u požaru. Telekom Crne Gore nam je, nakon požara ustupio svoje prostorije na Cetinju na korišćenje. Proteklih godina značajna saradnja je ostvarena sa Kancelarijom Evropske komisije u Podgorici, Ambasadom Austrije, ambasadama Italije i Francuske, Francuskim kulturnim centrom, Fondacijom Petrović Njegoš, Prijestonicom Cetinje...
Saradnju sa bankama i drugim preduzećima ćemo tek uspostaviti. Projekti koje je realizovala Galerija 42°, uglavnom su sufinansirani od strane Ministarstva kulture Crne Gore. Dobru saradnju imamo i sa Minstarstvom prosvjete i Ministarstvom nauke.
Međutim, okolnosti su se promijenile i potrebno je mnogo više. Ništa nije kao ranije. Suludo je sjedjeti i čekati skrštenih ruku da nam neko nešto da. Umjesto kukanja, predlažem da zavrnemo rukave i svi doprinesemo da nam bude bolje.
ANALITIKA: Pomenuli ste Galeriju 42°. Poznato je da u okviru fakulteta funkcionišu Centar za umjetnička istrazivanja FLU i Galerija 42°, gdje se realizuje i rezidencijalni program za inostrane umjetnike. Kako ste zadovoljni radom ovih institucija, sa kojim stranim umjetnicima je do sada ostvarena saradnja - i da li, i na koji način - planirate da unaprijedite njihov program?
JOVIĆEVIĆ: Otvaranjem Galerije 42° i Centra za umjetnička istraživanja FLU, u okviru kojeg funkcionišu umjetnički rezidencijani programi, Fakultet likovnih umjetnosti je dobio jezgro oko kojeg se okupljaju istaknuta domaća i inostrana imena. Galerija 42° je otvorena 2010. godine izložbom našeg profesora Dragana Karadžića, a nakon toga imali smo niz izložbi istaknutih autora, među kojima su: Sislej Džafa, Su Blekvel, Renato Ranaldi, Bora Vitorac, Dragan Pavlov, Zdravko Joksimović, Milton Glejser, Mirko Ilić, Sara Džilet, kao i mladi, perspektivni autori iz Švajcarske Matijas Lihti i Julija Bodamer. Galerija je bila domaćin različitim domaćim i inostarnim radionicama, projektima, predavanjima, debatama, konferencijama...
Sama galerija je vrlo važna za funkcionisanje FLU, jer autori koji borave u rezidencijalnom programu, osim što drže predavanja studentima, radove najčešće realizuju u galeriji, pa su studenti u to vrijeme u neposrednoj komunikaciji sa njima. Program Galerije 42° će, pored redovne programske šeme, vrlo brzo pokrenuti konkurs za predstavljanje mladih autora iz Crne Gore. A želim posebno da istaknem da je u okviru istog prostora nedavno počela da funkcioniše i studentska galerija Fakulteta likovnih umjetnosti, i to je prostor koji će tek da zaživi.
Ana POPOVIĆ
Foto: Adin Rastoder; cetinje-mojgrad.org; cetinje.me; dan.co.me; mosquito.me; ues.rs.ba
