Abiznis

VELIČKOVIĆ: Snijeg i kiša u značajnoj mjeri mogu umanjiti prinose i rod voća

velickovicok
S
nijeg i kiša koji padaju ovih dana u Crnoj Gori u značajnoj mjeri mogu oštetiti ovogodišnje prinose i rod voća. Ovako nestabilni klimatski uslovi naročito štete voćkama koje su u cvjetanju.

Piše: mr Nebojša VELIČKOVIĆ

VELIČKOVIĆ: Snijeg i kiša u značajnoj mjeri mogu umanjiti prinose i rod voća
Portal AnalitikaIzvor

Uz obilnije padavine došlo je do naglog pada temperature, pojave slane prije ovih padavina, što dodatno može oštetiti voćke. Kakve će posledice izazvati vremenske neprilike može sa utvrditi tek nakon stabilizacije vremena i kontrole na terenu. Stepen oštećenja zavisiće od voćne vrste, sorte, faze vegetacije, opšteg zdravstvenog stanja voćaka, primijenjenih agrotehničkih i pomotehničkih mjera, mikrolokaliteta i dr.

U svakom slučaju, visoke temperature koje su dominirale tokom zimskog perioda mirovanja voćaka, znatno su ubrzale kretanje vegetacije. Proleće je znatno ranije došlo u odnosu na kalendar, pa se moglo i pretpostaviti da će ovo biti nesigurna voćarska godina. Nedovoljno izlaganje biljaka tokom zimskog perioda imalo je za posledicu preuranjeno otvaranje pupoljaka, neujednačeno cvjetanje i listanje, smanjeno oprašivanje i osipanje pupoljaka.

Svaka promjena klimatskih faktora, nagla periodična i dnevno noćna kolebanja temperature negativno djeluju na biljke. I početkom aprila kada su dnevne temperature iznosile preko 20ºC, noćne su se spustale na 2-5 stepeni što je negativno djelovalo na biljke.

Sniježne padavine na sjeveru uz niske temperature najviše će nanijeti štetu voćkama koje su u punom cvjetanju, precvjetavanju i sa tek zametnutim plodovima. Cvjetovi koji se još nijesu otvorili ili su na početku otvaranja pretrpjeće manje štete. Temperature od -1 do +2ºC oštećuju zametnute plodove, do -2ºC otvorene cvjetove, od -5 do -8ºC dovode do izmrzavanjaneotvorenih cvjetova.

Na području Bijelog Polja, Berana, Pljevalja, Mojkovca i drugih opština sa sjevera Crne Gore snijeg pada i na manjim nadmorskim visinama gdje voćke po pravilu još ranije kreću sa vegetacijom.

Značajnija oštećenja su nastala u zasadima jagode na području Bijelog Polja i Mojkovca, gdje su slane i niske temperature prije ovih padavina oštetile cvijetne pupoljke i zametnute plodove.

Međutim, kod jagode se može revitalizovati biljka, i nakon stabilizacije vremena treba ukloniti oštećene djelove i primijeniti pojačanu ishranu preko sistema za navodnjavanje a kasnije i folijarno preko lista.

U povoljnijoj su situaciji voćne vrste koje znatno kasnije cvjetaju, kao što su maline i kupine, kao i mlade tek zasađene voćke. Kod njih treba voditi računa da snijeg ne lomi mlade izdanke i eventualno reagovati ako se temperature budu spustale ispod nule.

Poljoprivredni proizvođači nemaju neki veći izbor mjera i postupaka u zaštiti svojih zasada od obilnijih padavina i niskih temperatura. Preporuka je da se snijeg fizički stresa sa voćaka kako bi se sačuvale krune. Ukoliko se temperature spuste ispod nula stepeni a ne bude padavina, tada se može reagovati pravljenjem ognjišta u zasadu. Ognjišta se prave od različitog biljnog materijala a najčešće sa strugotinom četinara i raznih biljnih ostataka. Potrebno je pratiti kretanje temperature i ako se spuste na 2-3°C poželjno je paliti ognjišta tokom noći i dimnu zavjesu iznad zasada održavati do jutarnjih časova. Iako se ova mjera vrlo rijetko primjenjuje može u određenim situacijama imati povoljan efekat na ublažavanju niskih temperatura. (Autor je stručnjak pri Savjetodavnoj službi u biljnoj proizvodnji)

 

 

Portal Analitika