On je dodao da će tokom godine takođe biti završeno renoviranje galerijskih prostora CSUCG, a prioritet je predstavljanje poznatih umjetnicika i povezivanje sa institucijama regiona.
Kako je Šoškić istakao na početku današnjeg obraćanja novinarima, dva mjeseca nakon što je stupio na mjesto poslovnog i umjetničkog direktora CSUCG smatrao je neophodnim da najavi nekoliko značajnih događaja. Stavio je akcenat na kolektivnu izložbu „Ego sum“ koja će u ponedjeljak zvanično otvoriti nedavno renovirani galerijski prostor u prizemlju Dvorca Petrovića na Kruševcu.
- Potrudićemo se da u narednom periodu pozicioniramo CSUCG kao važan, bolje reći – glavni punkt za crnogorsku savremenu umjetnost. Prva stvar kojom ćemo se baviti jesu prostorni kapaciteti. Kao što znate, na prvom spratu Dvorca Petrovića sada se nalazi Fondacija Petrović Njegoš, a Centar raspolaže prostorom u prizemlju i u potkrovlju. Dio u prizemlju biće galerijski, dok će potkrovlje tek biti renovirano i on će predstavljati depo u kome će se nalaziti značajne zbirke umjetnina koje Centar posjeduje.
Šoškić je podsjetio da, osim ovog, CSUCG raspolaže galerijskim prostorom „Centar“, a u kompleksu na Kruševcu su još prostor Perjanički dom i Botanička bašta.
- Kapitalnim budžetom za ovu godinu, Vlada je opredijelila 225.000 eura za CSUCG. Do kraja godine, nadamo se da ćemo ovim novcem uraditi sve da Centar bude u novom svjetlu i sa boljom infrastrukturom. U okviru toga, akcenat će biti na međunarodnoj saradnji sa umjetnicima i institucijama iz regiona, ali i Evope i svijeta. Potrudićemo se da dovedemo značajne umjetnike i programe kako bismo pozicionirali CSUCG kao značajni kulturni centar – najavio je direktor CSUCG.
No, svakako je najznačajnija informacija da će Podgorica u dogledno vrijeme dobiti – Muzej savremene umjetnosti.
- Još jedan iznos iz kapitalnog budžeta, 60.000 za Direkcije za javne radove namijenjen je CSUCG. On je predviđen za projekat Muzeja savremene umjetnosti. Ove godine ćemo raspisati veliki javni konkurs za idejno rješenje tog muzeja, i posvaćemo arhitekte svjetskog glasa da na njemu učestvuju – istakao je Šoškić i dodao:
- Sa ovim planovima i budućim muzejom, CSUCG će postati relevatna institucija za umjetnost, ne samo u zemlji, već i mnogo šire.
Na pitanje Portala Analitika da li će i ostale umjetnosti biti predstavljane u ovim prostorima, prvi čovjek Centra je odgovorio:
- Programska šema za ovu godinu podrazumijeva i programe vezane za muziku i književnost. CSUCG je, prvenstveno, orijentisana na vizuelnu umjetnost, ali ne želimo da se limitiramo samo na nju. Potrudićemo se da ostali umjetnički programi budu u duhu i konceptu savremene umjetnosti. U Podgorici postoje dva pozorišta: Crnogorsko narodno i Gradsko, kao i Muzički centar Crne Gore, a CSUCG je centar vizuelnih umjetnosti i time ćemo se prvenstveno baviti – precizirao je on.
O projektu koji će prvi biti predstavljen u renoviranom galerijskom prostoru Dvorca Petrovića, govorio je njegov autor Petar Ćuković. On je istakao da „za svakog kustosa izložba predstavlja nemjerljivo zadovoljstvo“.- U kolektivnu izložbu „Ego sum“ uključeni su mnogi umjetnici. Ovo treba da bude kolektivna izložba, a ne izložba djela (jednog) autora.
Pojašnjavajući ideju-vodilju u nastanku ove izložbe, on kaže:
- Umjetničko djelovanje određuju mnogi krugovi iskustva od najintimnijeg egzistencijalnog, do kranjih krugova koji se koncentrično dalje šire. Kada smo razmišljali o umjetnicima, želio sam da počnem od najužeg kruga – „ja jesam“. To sugeriše da umjetnik – čime god da se bavi – ne može da se izmakne iz tog egzistencijalnog kruga. I što god da radi, gest je njegovog samopotvrđivanja. Ova izložba nema ambiciju da ispriča velike priče, ali ih otvara. Zato je „ego sum“ ideja potrebna u svakoj kulturi, da otvori nova pitanja i ideje.
Izložba će biti otvorena u ponedjeljak, u 20 časova, a biće prezentirani radovi Brigite Antoni, Ane Pejović - Knežević, Teodore Nikčević, Jovane Vujanović, Siniše Radulovića, Nebojše Dedića, Milene Jovićević, Natalije Vujošević, Jelene Tomašević, Gordane Kuč, Radovana Grujića, Veska Gagovića, Milije Pavićevića, Ilije Burića i Ilije Šoškića.
K.J.
